Nakon ukidanja poreza na luksuz zlatno prstenje i ostali nakit od početka su godine, ovisno o zlatarnicama, jeftiniji i 30 posto. Od toga bi, računa se, trebali profitirati i zlatari i kupci, a i državni proračun koji je na takvom “luksuzu” godišnje ubirao jedva 20-ak milijuna, dok je na PDV-u, koji su Hrvati za zlato ostavljali u zemljama u okruženju, gubio stotine milijuna kuna. Zlato se, primjerice u Zlatarnama Celje u Zagrebu, uglavnom gledalo, a potom bi se po odabrani komad nakita išlo u Brežice, gdje mu je cijena bila i 40 posto niža. Isto je i s BiH, Srbijom, Mađarskom... No, zato u eldoradu zvanom Hrvatska i dalje raste broj otkupnih stanica. Trenutačno ih je više od 400 i od osiromašenih su građana u prvih 11 mjeseci lanjske godine otkupile obiteljskog zlata za više od 1,25 milijardi kuna. To je čak 440% više nego u istom razdoblju godinu prije, a izvezeno je 250 puta više zlata nego što ga je uvezeno.
Stižu strani zlatari
– Trebalo je 11 godina da se i javno prizna kako su tim apsurdnim zakonom oštećeni i obrtnici i državni proračun. Zlatari su cijenu svoga rada morali spuštati i na nula posto da bi bili konkurentni zemljama u susjedstvu. No prodaja je posljednjih godina pala i 80 posto pa je puno majstora zlatara propalo. Samo je u Zagrebu u dvije godine broj zlatarnica sa 164 pao na 91, dok od otkupnih stanica, koje ne služe ni za što drugo nego za pranje novca, profitiraju samo pojedinci – kaže Vlado Crkvenac, predsjednik Sekcije zlatara pri Hrvatskoj obrtničkoj komori.
Tvrdi kako nigdje nije bilo slučaja kao u Hrvatskoj da Ministarstvo gospodarstva i Grad Zagreb zlatare priznaju kao tradicijski obrt sa statusom umjetničkog zanata, za što su dobivali i subvencije, a onda ih opale porezom na luksuz. Od njegova ukidanja pojedini zlatni predmeti mogu pojeftiniti i do 37,5%, smatra Crkvenac. A možda i više s obzirom na to da će Hrvati ulaskom u EU još lakše kupovati zlato u susjednim zemljama, dok se ukidanjem graničnih i poreznih barijera očekuje i pritisak stranih zlatarnica na hrvatsko tržište.
S prvim danima nove godine Hrvati su dočekali i zlato “na akciji”. Na gram 14-karatnog prstenja ili naušnica, koji u prodaji stoji od 350 do 500 kuna, dio zlatara već nudi popust 20 do 30%, ali uglavnom za kupnju u gotovini, što je iznos rasterećenja poreza na luksuz. Na vrijednost robe od 300 kuna porez na luksuz prije je, naime, iznosio 90 kuna, dok 20-postotni popust na cijenu od 390 kuna iznosi 78 kuna, te konačnu cijenu od 312 kuna. Iako prodaja zlata i dalje ide slabo, neke zlatarske trgovine još drže stare cijene pravdajući se da su cijene zlata posljednjih godina rasle, a oni nisu poskupljivali. Zbog prevelikih opterećenja posljednjih godina mnogo ih je poslovalo i u “sivoj” zoni.
Uvoz bez zlatnih poluga
Sven Sambunjak, urednik portala Srebrozlato.com, kaže da su se, kad su plemenite kovine u pitanju, hrvatski zakoni počeli usklađivati s europskim i svjetskim standardima, no podzakonski akti još koče uravnoteženje tržišta. Uobičajeni proizvodi od zlata (investicijske zlatne poluge i kovanice) još se ne mogu uvoziti u Hrvatsku jer podzakonski akti nisu usklađeni s EU.
to ništa ne vrijedi kada se ne može uvesi investicijsko zlato po tržišnoj cijeni kao u sloveniji. I dalje se mora plaćati pdv 25% što je u startu veliki gubitak. tako i dalje će se odlaziti u slo.