Hrvatska će, kao i većina drugih država članica Europske unije, ove zime doživjeti tehničku recesiju, što znači dva uzastopna tromjesečja s padom BDP-a, previđa Europska komisija u petak u objavljenim jesenskim ekonomskim prognozama. Rast BDP-a trebao bi se ponovo pojaviti na proljeće, kad bi inflacija trebala postati umjerenija, ali i dugotrajnija nego što se predviđalo u ranijim, proljetnim ekonomskim prognozama iz Bruxellesa.
Gentiloni: Važna solidarnost
Posljednje tromjesečje ove godine i prvo tromjesečje 2023. bit će dva uzastopna kvartala u kojima se predviđa pad BDP-a, ne samo u Hrvatskoj nego i u prosjeku u čitavoj Europskoj uniji i u eurozoni. Na godišnjoj razini, rast hrvatskog BDP-a prognozira se na 6 posto u 2022., 1 posto u 2023. i 1,7 posto u 2024. godini. U eurozoni prosječan rast BDP-a predviđa se na 3,2 posto u ovoj, 0,3 posto u idućoj i 1,5 posto u 2024. godini. Za tri države predviđa se pad BDP-a na razini čitave iduće godine: u Njemačkoj pad za 0,6 posto, u Švedskoj također 0,6 posto, a u Latviji 0,3 posto. Hrvatska je jedna od samo pet država članica EU kojima se u 2023. predviđa rast od 1 ili više posto: tu su još Irska (3,2 posto), Malta (2,8 posto), Rumunjska (1,8 posto) i Bugarska (1,1 posto). Sve druge države očekuju rast manji od 1 posto.
Kad je riječ o inflaciji, u Hrvatskoj se predviđa po stopi od 10,1 posto u ovoj, 6,5 posto u 2023. i 2,3 posto u 2024., što je više od prosjeka u eurozoni u ovoj i sljedećoj godini (8,5 posto i 6,1 posto u eurozoni 2022. i 2023.). Veću stopu inflacije u ovoj godini očekuju tri baltičke države članice EU (17-19 posto) te Belgija (10,4 posto), Nizozemska (11,6 posto) i Slovačka (11,8 posto), a izvan eurozone Češka (15,6 posto), Mađarska (14,8 posto), Poljska (13,3 posto), Bugarska (12,8 posto) i Rumunjska (11,8 posto).
– Današnja prognoza podložna je mnogim rizicima i nesigurnostima, ali u jedno sam siguran: ako mi kao Europljani možemo ostati ujedinjeni, možemo uspješno prebroditi ove teškoće i izaći iz njih snažniji – poručio je Paolo Gentiloni, europski povjerenik za ekonomiju, predstavljajući ekonomske prognoze koje dolaze, kako je naglasio, pred kraj "godine u kojoj je Rusija još jednom nad naš kontinent bacila tamnu sjenu rata". EU je od svih dijelova svijeta ekonomski najizloženija prema Rusiji zbog ovisnosti o uvozu energenata pa je i rizik od recesije i visoke inflacije najvidljiviji. Ali Gentiloni kaže da je gospodarstvo Unije pokazalo veliku otpornost, i to zahvaljujući odlukama koje su u duhu solidarnosti donesene od početka pandemije. Ali sada je EU na prekretnici: – Pred nama je razdoblje koje će biti vrlo izazovno i društveno i ekonomski – kaže Paolo Gentiloni.
"Hrvatsko gospodarstvo nastavlja rasti snažnim, široko rasprostranjenim rastom u 2022. (6 posto) na valu pozitivnog prvog polugodišta. Rastući izvoz roba te oporavak turizma i bliskokontaktnih usluga, zajedno s rastom zaposlenosti, podržavao je potrošnju kućanstava, dok su se povećala i javna i privatna ulaganja. Međutim, predviđa se da će postojano visoka inflacija, negativan rast realnih plaća te pad poslovnog i potrošačkog povjerenja dovesti do tehničke recesije u posljednjem kvartalu 2022. i prvom kvartalu 2023.", kaže se u Komisijinim prognozama u poglavlju za Hrvatsku. "Tijekom 2023., iako bi rast cijena energije i robe trebao postati umjeren, predviđa se da će niski realni raspoloživi dohoci utjecati na potrošnju kućanstava, osobito u prvoj polovici godine. Nakon toga, kako se inflacija smiri i realni rast plaća nastavi, očekuje se blagi oporavak gospodarske aktivnosti."
Javni dug pada
Komisijina prognoza također predviđa da bi stopa inflacije u 2023. bila i veća bez mjera hrvatske Vlade, poput ograničenja cijena i smanjenja poreza. Te mjere imaju vrijednost 2,8 posto hrvatskog BDP-a, kaže se u Komisijinoj analizi. Proračunski deficit stoga će rasti u 2023. i 2024., ali i dalje se predviđa da će biti ispod granice od 3 posto BDP-a. Hrvatski javni dug pada s razine od 78,4 posto BDP-a u 2021. na razinu od 70,6 posto BDP-a u ovoj, 67,8 posto u idućoj i potom se predviđa blagi porast tog udjela na 68,8 posto BDP-a u 2024. godini. To je u skladu s trendom koji se događa svugdje u EU.