Ni 2015. godina nije bila godina u kojoj je došlo do stabiliziranja cijena nekretnina. Stanovi i kuće prodavali su se tri posto jeftinije nego 2014. godine, a Hrvatska je po padu cijena nekretnina bila druga po redu država članica EU. U Letoniji su stanovi pojeftinili 7 posto, kod nas 3 posto, a minuse bilježe Francuska i Italija.
Jadran poskupio
Hrvatsko tržište stanova je, dakle, i dalje obilježeno recesijom neovisno o tome što je 2015. godina donijela rast BDP-a, a jedina vijest s tog tržišta vezana je uz statističko praćenje podataka. Državni zavod za statistiku i Hrvatska narodna banka proizveli su novi pokazatelj, indeks cijena stambenih nekretnina (ICSN), koji je prvi put objavljen ovaj tjedan. Novost je što je taj indeks izračunat na temelju prodajnih cijena stanova kojima raspolaže Porezna uprava, a ne kao do sada na osnovi anketa ili cijena koje traže prodavatelji stanova i kuća. Ravnatelj DZS-a Marko Krištof ističe da su, u suradnji s analitičarima Hrvatske narodne banke, ICSN indeks pripremali godinu dana, a svi su podaci usklađeni unatrag osam godina.
Od početka 2008. do kraja trećeg tromjesečja 2015. cijene novih stanova pale su za petinu, dok su cijene polovnih stanova smanjene 25 posto. Dosad se mislilo da je taj pad bio i veći i da je iznosio oko 33 posto. DZS zasad neće objavljivati prave cijene prodanih stanova, iako raspolažu takvim podacima, nego samo koliko su se povećale ili smanjile prodajne cijene u odnosu na prethodna razdoblja. Prema metodološkim objašnjenjima, 30 posto svih prodanih stanova i kuća nalazi se u Zagrebu.
Porezna je uprava ranije objavljivala da se u Hrvatskoj godišnje proda oko 30 tisuća kuća i stanova, iz čega se može zaključiti da ih se devet tisuća proda u glavnom gradu. Promet nekretnina najživlji je uz jadransku obalu, dok je potražnja u unutrašnjosti jako pala. Trenutačno se, primjerice, kroz oglasnik Njuškalo prodaje oko 150 tisuća stanova i kuća. Kad je riječ o indeksu ECSN, unutar njega će se pratiti kretanje cijena novih te cijena korištenih stanova razvrstanih u tri regije: Zagrebu, Jadranu na udaljenosti do pet kilometara od mora, te ostalim dijelovima zemlje.
Po tom novom indeksu, cijene prodanih rabljenih stanova pale su u godini dana oko 1,5 posto, a novih čak 7 posto. Cijene u Zagrebu i na Jadranu imaju godišnji pad približno 2,5 posto, a u ostalim dijelovima zemlje čak 6 posto. Pretpostavlja se da je toliki pad posljedica smanjene potražnje i smanjenog interesa za kupnju. Treći je kvartal donio čak i lagano povećanje cijena prodanih stanova na Jadranu u odnosu na vrijednost kupoprodajnih transakcija ostvarenih u drugom tromjesečju.
Priprema za porez
ICSN mjeri kretanje tržišnih cijena stambenih objekata koje su kupila kućanstva neovisno o prethodnom vlasniku ili svrsi upotrebe. Vrijednost zemljišta uključena je u tržišnu cijenu nekretnina, a indeks obuhvaća sve podatke o transakcijama nekretnina (kuća i stanova/apartmana) na području Hrvatske, prikupljene na temelju Prijave poreza na promet nekretnina u Poreznoj upravi. Unutar Europske unije najveći godišnji rast cijena nekretnina zabilježen je u Švedskoj, Austriji i Irskoj, oko deset posto. Prodane su nekretnine ujedno početna baza za stvaranje fiskalnog registra nekretnina, čije je formiranje pretpostavka da bi se uopće krenulo u oporezivanje nekretnina. Novi premijer namjerava ubrzati taj posao, a ministrica na odlasku Anka Mrak-Taritaš smatra da će te tehničke pripreme uzeti najmanje dvije godine.•
>> Nastavljen trend: Cijene nekretnina padale u Hrvatskoj kroz cijelu godinu
nece ih niko kupit da su djabe kad nema posla.