Od danas na internetskoj stranici www.agrobiz.hr dostupan je sadržaj novog portala koji su pokrenuli Večernji list i Poslovni dnevnik. Nastao je kao rezultat velikog uspjeha Projekta Zlata vrijedan – izbora najboljeg obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG) u Hrvatskoj i golema interesa poljoprivrednika za Poslovni uzlet – konkretna i korisna predavanja o poslovanju, koje širom Hrvatske s partnerima provodi Poslovni dnevnik. Voditelj projekta i glavni urednik portala jest Miroslav Kuskunović, donedavna zaposlenik u Ministarstvu poljoprivrede.
Koje ćete teme obrađivati na portalu te na koju publiku računate?
Hrvatska poljoprivreda danas se nalazi na prekretnici – EU nam nudi goleme mogućnosti korištenja novca, imamo otvoreno tržište od 500 milijuna stanovnika, no mi svi zajedno još uvijek dosta toga ne razumijemo. Primjerice, kako funkcionira Europska unija i njezina Zajednička poljoprivredna politika te kako se koriste fondovi koji nude golema sredstva, ali ih mi slabo koristimo. Hrvatskoj poljoprivredi nedostaje znanje, informacije kako pokrenuti i uspjeti u nekom poslu, kako se udružiti i povezati i u končanici kako zadržati život i zaposlenost na selu. Svi smo se zatvorili u neke svoje mikrosredine, puno znanja ostaje zatvoreno i neiskorišteno u uredima znanstvenika i stručnjaka, dosta informacija ostaje unutar institucija i zavoda i ne dolazi do ljudi kojima su namijenjeni – onima koji od poljoprivrede žele i mogu živjeti. Mi kroz portal to želimo povezati i ponuditi ideje za posao u poljoprivredi, povezati ljude i znanje te pokušati pisati o poljoprivredi na drugačiji način. Poljoprivreda je danas biznis i tako treba početi razmišljati. Ako potaknemo nekoga da obrađuje zemlju i proizvodi mrkvu ili suhu šljivu i naučimo ga kako je uspješno prodati, učinit ćemo puno.
O kojim ćete aspektima poljoprivrede i agrobiznisa pisati?
Agrobiz će objavljivati priče o OPG-ima, vijesti o poljoprivredi i agrobiznisu iz Hrvatske, EU i zemalja iz susjedstva. Želimo objašnjavati što je to što se iz fondova EU može iskoristiti. Analizirat ćemo pojedine proizvodnje uz pomoć stručnjaka i znanstvenika. Jedna od naših ključnih rubrika bit će globalno selo – prvi veliki serijal o hrvatskim selima. Danas se o životu na selu malo zna, nema sadržajnih reportaža i priča o očuvanju tradicije, životu, načinu kako selo živi i kako se bori u ovom globaliziranom i otvorenom tržištu. Kroz Program za ruralni razvoj Hrvatskoj se godišnje nudi više od 300 milijuna eura za različite aspekte, a jedan od njih je očuvanje tradicije na ruralnim prostorima, održiv razvoj, ulaganje u ruralnu infrastrukturu. Koja je svrha ulagati u vrtiće i škole na selima ako nećemo imati djece koja tamo žive. EU daje golem novac za razvoj Lokalnih akcijskih grupa tzv. LAG-ova, no kada bismo danas proveli anketu i pitali ljude što su to LAG-ovi, pokazalo bi se da 90 posto ne zna čemu oni služe i što rade. Nedavno istraživanje Eurostata pokazalo je da samo 9 posto građana Hrvatske razumije kako se dijele poticaji poljoprivrednicima i čemu oni služe. Vjerujte mi da i danas postoje ljudi koji misle da su poticaji zapravo plaća seljaka i da kroz poticaje država plaća poljoprivrednicima njihove proizvode.
Večernji je list u protekle dvije godine objavio priče o pedesetak uspješnih OPG-ova, a neke smo i nagradili. Kako ćete vi predstavljati “male” poljoprivrednike?
Uspjeh Zlata vrijednih priča pokazao je kako imamo OPG-a koji proizvode i žive na selu i kako javnost želi čuti njihovu formulu uspjeha, pozitivnu stranu njihova života na selu. Upravo ćemo kroz portal pokušati objaviti što više uspjeha u poljoprivredi, ne samo OPG-a nego i obrta, tvrtki, znanstvenika... Ako uspijemo nekog motivirati da krene u neku proizvodnju, ponudimo mu stručnu kalkulaciju koliko mu treba novca za to i povežemo ga s drugima da se udruže i imaju dovoljne količine koje netko hoće kupiti, ispunit ćemo svoju misiju. Za uspjeh portala važni su nam svi – mladi poljoprivrednici, ljudi iz Ministarstva, agencija, fakulteta, ali i stručnjaci naših agrobiznis tvrtki koji danas uspijevaju proizvesti i devet tona pšenice na jednom hektaru, što je na razini uspješnih svjetskih poljoprivreda, ali formulu kako to postižu nismo još nigdje pročitali.
Govorite o nekom idealizmu i želji da se nešto pozitivno pokrene? Može li jedan portal utjecati na promjenu razmišljanja?
Politika stvara atmosferu u društvu. U Hrvatskoj se uspjeh ne prašta i dalje smo skloniji tome da sami sebe kritiziramo i govorimo što ne valja.
Danas su naše njive neobrađene, a ljudi na selu kopiraju obrazac gradskog života, žive život na Facebook i internetu, dok se u gradovima ljudi otimaju za mali komad gradskih vrtova ne bi li proizveli nešto povrća ili voća za sebe. Nije idealizam ako vam neki poljoprivrednik kaže kako ne može naći radnike da rade u vrijeme sezone, a s druge strane pišemo o tome kako nam se mladi iseljavaju i bježe iz zemlje. Ako svi zajedno pokušamo stvoriti poticajnu atmosferu, možda nešto i napravimo. Mediji u tome imaju veliku ulogu i odgovornosti, a Večernji listi i Poslovni dnevnik su to prepoznali i zato pokrećemo ovaj portal.
Hoće li se Agrobiz povezati s mladim poljoprivrednicima?
Da, s mladim poljoprivrednicima ćemo sklopiti ugovor o suradnji, želimo da oni zajedno s nama budu pokretač novih procesa u poljoprivredi. Već u travnju imat ćemo na Bjelovarskom sajmu – Otvorene dane mladih poljoprivrednika na kojima ćemo dovesti brojne predavače i studente agroekonomije s Agronomskog fakulteta i sociologije sela s Filozofskog fakulteta. Imamo ambiciju da kroz portal pokrenemo i proces transfera vlasništva sa starih na mlade. Naime, više od 60 posto vlasnika OPG-a su ljudi stariji od 60 godina. Iako je riječ o vrijednim ljudima, činjenica je da moraju svoja imanja prepustiti mladima.
U kakvom je stanju danas poljoprivreda u Hrvatskoj, zbog čega više uvozimo nego što proizvodimo?
Država koja gotovo polovicu svoje hrane i poljoprivrednih proizvoda uvozi država je koja bi u budućnosti mogla imati velikih problema. Krivim poljoprivrednim politikama i bacanjem golema novca u vjetar uništili smo i ono malo proizvodnje te stvorili dojam kako je poljoprivreda i agrobiznis kuknjava i vječita borba za cijenu te samo i isključivo trošenje državnog novca.
Konkurentnost i produktivnost postali su mantra o kojoj svi pričaju, ali nikako nam ne uspijeva stvoriti čarobnu formulu kako da je podignemo i postanemo dobri i samodostatni za nas, a onda i za svijet. Priče o uspješnim OPG-ovima kroz Zlata vrijedna pokazale su drugu stranu medalje: da na selu postoje ljudi koji vrijedno rade, proizvode i uspijevaju prodati svoje proizvode. Oni su nukleus društva i nešto što treba pokrenuti poljoprivredu, ali je potrebno da se povezuju i da uspiju doći do potrošača na moderan način. Moraju doći do police u velikim trgovinama i do stranih tržišta jer sporadična prodaja nije rješenje. Mi kroz portal o tome želimo pisati i pomoći im.
Donedavno ste radili u Ministarstvu poljoprivrede. Koja su vaša iskustva s obzirom na to da ste iz novinarstva otišli u državnu birokraciju?
Ministarstvo poljoprivrede i druge Agencije koje rade s poljoprivrednicima imaju golem broj stručnih, mladih pametnih i iskusnih ljudi, ali se zbog političara i stalnih izmjena stranačkih struktura boje pokazati svoje znanje. Vrlo često su prisiljeni onima koji se svake četiri godine na izborima izmjenjuju, i uglavnom donose svoj amaterizam i velike ambicije bez pokrića, govoriti ono što oni žele čuti, a ne pravu istinu. Nakon četiri godine naučio sam kako stalna promjena čelnih ljudi u našim institucijama samo vodi u još veći kaos, nered i neznanje, a ne oslobađa znanja i ne motivira ljude.
>> Po domaće proizvode u Popovaču
>> Ministar Romić: OPG-ovi su temelj razvoja hrvatske poljoprivrede
Zanimljive se teze provlače zadnjih mjeseci, a to je da promjene svake četiri godine štete razvoju. Mnogi vjerojatno žele da se uvede jednopartijski sistem pa da isti jašu narod do iznemoglosti. Najbolji način da se garniture ne mjenjaju svake četiri godine je da dobro rade pa će ih se ponovno birati.