'Od zabrane laganih plastičnih vrećica više je štete nego koristi'

Nacrtom prijedloga novog Zakona o gospodarenju otpadom, koji je do 13. prosinca u postupku javnog savjetovanja, predviđa se zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje.Usto, prema tom prijedlogu od 1. srpnja 2021. godine u Hrvatskoj bi se zabranila i prodaja proizvoda od oksorazgradive plastike, štapića za uši i slamki, osim onih na koje se odnosi posebni propis koji uređuje medicinske proizvode, jednokratnih plastičnih tanjura i pribora za jelo, štapića za miješanje pića i većine štapića za pridržavanje balona te posuda za hranu, spremnika i čaša za napitke izrađenih od ekspandiranog polistirena.

Argumentima protiv zabrane

U prijedlogu se navodi da sukladno EU direktivama države članice do 3. srpnja 2021. imaju obvezu zabrane stavljanja na tržište plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu. Zabrana jednokratne plastike tema je oko koje se vode rasprave diljem svijeta pa tako i u Hrvatskoj. Ekološke udruge, primjerice, apsolutno podržavaju tu zabranu pa je tako ovih dana neovisna globalna ekološka organizacija Greenpeace u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja predala peticiju za zabranu laganih plastičnih vrećica koju je potpisalo 65.000 građana. U Greenpeaceu su podsjetili kako je početkom 2019. u Hrvatskoj stupila na snagu obaveza naplate laganih (običnih) plastičnih vrećica za nošenje, ali i upozorili kako se na brojnim mjestima odredba o obaveznoj naplati ne provodi. Ekolozima je pritom jedan od glavnih argumenata za zabranu plastike to što velike količine proizvoda od tog materijala završavaju u okolišu i na kraju dolaze do mora koja postaju najveća odlagališta otpada na svijetu. Tako, navode, ugrožavaju morske životinje i dospijevaju u hranidbeni lanac. No s druge strane može se čuti i glas znanosti s argumentima protiv zabrane laganih plastičnih vrećica jer će to, prema tim tvrdnjama, dovesti do veće štete nego koristi kod zaštite okoliša.

Hrvatska znanstvenica i voditeljica Laboratorija za preradu polimera na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagreb Maja Rujnić Havstad upozorava upravo na to.

– Prvenstveno, zanimljivo je da se u pravni poredak ne prenosi i Direktiva (EU) 2015/720 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje koja donosi mjere za smanjenje potrošnje laganih plastičnih vrećica, već se, pojednostavljeno rečeno, autori prijedloga prave kao da je nama Europska unija svojim direktivama naredila zabranu vrećica za nošenje. Na osnovi kojih zakonskih akata se zabranjuju navedene vrećice? Na osnovi kojih argumenata? – pita se Maja Rujnić Havstad koja već godinama educira zainteresiranu javnost, kako kaže, o zabludama vezanim uz plastiku koju naziva najzelenijim materijalom 21. stoljeća.

– Dizajnom plastičnih proizvoda u obzir bi uvijek trebalo uzimati fazu proizvodnje i uporabe te mogućnost ponovne uporabe i recikliranja proizvoda.

Po osobi 90 vrećica godišnje

Upravo u fazi proizvodnje i uporabe lagane plastične vrećice pokazuju najveću prednost naspram vrećica od drugih materijala, kao što pokazuju brojne procjene životnog ciklusa koje bi trebale predstavljati osnovu na temelju koje se donosi odluka o promoviranju, odnosno zabrani određenih proizvoda. Isto tako, polietilenske vrećice se uklapaju u dizajn za kružnost koji promovira EU jer se uspješno recikliraju, a reciklat se može ugrađivati u iste ili neke druge proizvode – objašnjava Rujnić Havstad i dodaje da se uklanjanjem laganih plastičnih vrećica s tržišta čini više štete nego koristi u borbi protiv globalnog zagrijavanja i za smanjenje potrošnje prirodnih resursa.

– Zabrana plastičnih vrećica rezultira većim emisijama ugljikova dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, a papirnate vrećice i platnene torbe obično se ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. Zbog čega se, umjesto zabrana, ne provodi sustavno educiranje potrošača o pravilnom postupanju s plastičnim otpadom? – pita se Rujnić Havstad i podsjeća da se istim prijedlogom koji zabranjuje lagane vrećice za nošenje od srpnja 2021. propisuje da razina potrošnje laganih plastičnih vrećica ne smije biti veća od 90 vrećica po osobi godišnje, odnosno od 31. prosinca 2025. ne veća od 40 vrećica po osobi godišnje.