Jednom smo nogom već uspješno zakoračili u ljeto. Lipanj i srpanj, mjeseci koje volimo i željno iščekujemo cijele godine donose nam većinom slatke brige. Korištenje starih godišnjih odmora, planiranje novih, pretraživanje atraktivnih ponuda i destinacija koje bi voljeli posjetiti, kalkuliranje koliko smijemo potrošiti i koliko ćemo uopće dana moći izbivati iz svoje svakodnevice, problemi su koje rješavamo s osmijehom.
I dok su neki potpuno zaronili u ljetne sheme, oni nešto mlađi uhvaćeni su u koštac s brigama oko upisne groznice. Turbulencija ne nedostaje - od zaključivanja ocjena, državnih matura, odabira fakulteta, priprema i iščekivanja rezultata… Ulaganje u obrazovanje oduvijek je bio temelj za sigurniju i bolju budućnost mladih generacija pa odluka o tome gdje i kako se školovati uistinu predstavlja prekretnicu za njih i njihove roditelje. Znanje je viza za budućnost, kažu, pa iako fakultetska diploma danas ne jamči siguran posao i dobru plaću, ulaganje u znanje najbolja je i najisplativija investicija.
Žedni znanja
Prema Statističkom ljetopisu 2012. u pripremi Državnog zavoda za statistiku s prikazom posljednjih pet godina, broj upisanih studenata u Hrvatskoj kontinuirano raste. U sezoni 2011/2012. bilo ih je upisanih ukupno 152.857, uključujući veleučilišta, visoke škole, fakultete i umjetničke akademije. Od toga je skoro 60 tisuća brucoša. Također, pozitivno je i to što raste broj onih koji uspješno završavaju odabrane studije.
Ovi trendovi mogli bi postati još izraženiji s obzirom na novu priliku koju naši studenti dobivaju ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Od srpnja 2013. Hrvatski građani znanje i iskustvo mogu stjecati na nekom od prestižnih fakulteta po istim uvjetima kao i državljani zemlje u kojoj se nalazi odabrano sveučilište. I do sada je bilo moguće studirati vani, no zbog prilično visokih troškova studiranja za hrvatske studente, odlazak u inozemstvo bio je ostvariv samo za imućnije ili one koji su uspjeli dobiti stipendiju. Za većinu je to ostala samo neostvarena želja.
Otvorena vrata u Europu
Kako najavljuje Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u dokumentu „Sve što ste htjeli znati o Europskoj uniji“, ulaskom u EU hrvatski će studenti plaćati školarine jednake onima koje su važeće za državljane zemlje u kojoj se sveučilište nalazi, odnosno bit će oslobođeni plaćanja školarine ukoliko ju ni građani te zemlje ne plaćaju. To znači da će hrvatski studenti od srpnja 2013. godine postati ravnopravni studentima na sveučilištu izvan naše državne granice.
Osim nižih školarina, dobit će i pristup stipendijama za potporu studiranju koje su namijenjene državljanima EU.
Učenje novog jezika, upoznavanje kulture i novih ljudi, zabava i putovanje prednosti su koje donosi studiranje u stranim državama dok inozemna diploma može povećati konkurentnost u traženju posla. Zbog takvih prednosti lako je pretpostaviti da će porasti broj onih koji će nakon ulaska Hrvatske u EU prihvatiti izazov i otići u osvajanje Europe. Tome u prilog idu i podaci istraživanja o očekivanjima građana od ulaska u EU koju je na uzorku od 802 ispitanika provela Agencija Ipsos Puls za Novu TV. Ono pokazuje kako čak 76 posto ispitanih smatra da će s ulaskom u EU bolje biti upravo to što su omogućeni bolji uvjeti studiranja.
Što kaže kućni budžet
Paralelno s potragom za faksom i upisima, važno je na vrijeme razmisliti o novcu potrebnom za pohađanje i završetak željenog studija. Troškovi fakulteta, hrana, stan, odjeća, knjige, prijevoz i svi ostali planirani i neplanirani troškovi do diplome nisu mali.
Da susret s novim izazovom studentskog života i troškovima koje on donosi prođe što bezbolnije, u idealnoj varijanti roditelji bi svoju djecu od najranije dobi trebali poučiti štednji i kontroli troškova. Odvajanje i najmanjih iznosa važno je kako bi se razvila životna navika štednje. Praksom (npr. štednjom za školovanje) djeca će lakše prihvatiti značaj štednje za točno postavljeni cilj ili za neke potrebe i želje koje se mogu pojaviti.
Rješenja za lakše školovanje
Studentski život nije ni lak, ni jeftin, ali se školovanje može olakšati nizom financijskih proizvoda i usluga koje su banke namijenile studentima i školarcima. Hrvatska poštanska banka studentima nudi posebne pakete koji osim računa za svakodnevnu uporabu, kartica i usluga online bankarstva, uključuju i povoljne studentske kredite za više namjena.
Pakete mogu koristiti studenti i polaznici poslijediplomskih studija. Paket Diplomac sadrži kunski tekući račun uz VISA Electron karticu s kreditnim limitom od 1.000 kuna, besplatnu HPB SMS/e-mail uslugu te internetsko bankarstvo uz mToken ili mBanking uslugu bez naplate upisnine i mjesečne naknade. Paket Diplomac+, osim spomenuta četiri proizvoda, nudi i kunski ili devizni žiro račun te kreditni limit u iznosu od 3.000 kuna te HPB MasterCard revolving ili VISA karticu na rate. Uz to, svim korisnicima paketa na raspolaganju su kredit za školarinu te kredit za znanje, sport i putovanje s kamatama nižim od uobičajenih, a dodatna pogodnost je ugovaranje bilo koje vrste štednje u HPB Stambenoj štedionici bez ulazne naknade. Navedeni paketi studentima omogućuju lakše nošenje s financijama u vrijeme studiranja za svega nekoliko kuna mjesečno.
I studenti mogu uštedjeti
U manjoj ili većoj mjeri, na ovakav ili onakav način, uvijek se može ponešto uštedjeti. Može se, naravno, i zaraditi što veliki broj mladih pokušava kroz sezonske i druge povremene poslove. Bitno je imati financije pod kontrolom i realno trošiti. Stoga nije na odmet ponoviti kako s financijskim obrazovanjem treba početi što ranije. Potrošnja u skladu s vlastitim mogućnostima stvar je koju treba naučiti. Što prije, to bolje. Studentski život predstavlja izazov u kojem će se pokazati jesu li mladi ljudi prošli i ovu lekciju.
Iako smo kao studenti suočeni s bezbroj troškova i želimo trošiti, ipak svoj budžet možemo držati pod kontrolom i ponegdje uštedjeti. Bitno je koliko-toliko suzdržavati se od prolaznih hirova i suludih troškova koliko god se neka kupnja u određenom trenu čini cool. Evo nekoliko korisnih savjeta za moguće uštede koje predlažu sami studenti.
Studentu je najisplativije hraniti se u studentskim menzama. Skripte i knjige ponekad nije nužno kopirati jer ih možemo posuditi od kolege, osim što je jeftinije i ekološki je osvještenije. Studenti najčešće ostvaruju određene popuste i pogodnosti prilikom kupovine karata za koncerte, izložbe i slično pa je poželjno posjećivati takve događaje. A odlazak u klub ili kino ponekad se može zamijeniti kućnim druženjima koja mogu biti vrlo zabavna.
Prilikom kupovine u dućanima isplativo je pratiti akcije proizvoda i imati loyalty kartice trgovačkih lanaca koje sakupljanjem bodova omogućuju dodatne popuste. Neke stvari moguće je kupiti i online po povoljnijim cijenama. Internetska kupovina sve je popularnija, osobito među mladima, a danas je gotovo u potpunosti sigurna. HPB-ova kartica za mlade idealna je za bezbrižnu online kupovinu, odlazak na apsolventsko ili drugo putovanje jer uz nju nema straha od gubitka ili krađe novca, nema minusa, a jednostavno ju je napuniti.
Jednom, kad diplomiramo, daj Bože pronađemo posao i počnemo zarađivati, sve će nam biti jasno, kažu naši starci. No, susret s financijama dogodi se puno ranije i na to treba biti koliko-toliko spreman.
Dakle, i za djecu i za roditelje vrijedi pravilo: naoružajte se strpljenjem, odaberite dobar faks (u Hrvatskoj ili gdje god) i posložite financije. Vrijedit će i truda i novca jer je ulaganje u obrazovanje najisplativija investicija, a budući napredak Hrvatske ovisan isključivo o njezinim ljudima i znanju.