Odlaze crne liste, HROK će znati sve o dužnicima

Hrvatski registar obveznika kredita napokon počinje rad, nakon dugogodišnjih priprema, u sklopu kojih je mijenjan i Zakon o bankama. Podatke o svim zaduženjima korisnika kredita, njihovih jamaca i sudužnika razmjenjivat će 20 banaka, u trenutku kad klijent preda zahtjev za svaki novi kredit. O tome što će se dogoditi na bankovnom tržištu, kakve promjene očekuju klijente, a koje novosti donosi bankama, razgovarali smo s Lidijom Hanžek, članicom uprave poduzeća HROK, koje će bankama osnivačicama isporučivati izvješća o klijentovoj kreditnoj povijesti.

VL: HROK napokon kreće u primjenu. Što donosi?
HANŽEK: Potpuni kreditni registar sadrži sve podatke o kreditima klijenta, što znači da se idući kredit može odobriti brže i jednostavnije. Kao osnovni proizvod ima kreditno izvješće, s podacima o trenutačnoj zaduženosti klijenta. Odluka je svake banke razmatrati te činjenice u skladu s internim procedurama za odobrenje kredita. Mislim kako je realno očekivati da će s istim kreditnim izvješćem dvije banke ponuditi dvije vrste kredita s različitim uvjetima istom klijentu.

VL: Većina građana još ne zna što je HROK. Kako ih kanite educirati?
HANŽEK: HROK je izradio informativnu brošuru o svom radu i kreditnom izvješću. Ona će se moći dobiti u poslovnicama banaka jer očekujemo da će ondje klijenti pokazati najveće zanimanje za to što je kreditno izvješće i kako se upotrebljava. Prije potpisivanja suglasnosti, klijentu će banka dati informativnu brošuru koja sadrži uzorak kreditnog izvješća da bi se moglo predočiti kako izgleda. Istodobno, pokaže li se zanimanje da se na radionicama HUB-a i UNDP-a govori o HROK-u, angažirat ćemo se u tome.

VL: Što mogu očekivati klijenti koji ne potpišu suglasnost banci za dobivanje kreditnog izvješća?
HANŽEK: Oni klijenti koji ne žele da banka pri odobravanju kredita ima uvid u njihovo kreditno izvješće, i dalje ostaju potencijalni kreditni dužnici te banke, a po kojim uvjetima, banke će odlučivati zasebno. Očekuje se da će imati različite pristupe. Zajednička je točka da će u tom slučaju tražiti drugi izvor informacija koje su potrebne za donošenje odluke o odobravanju kredita.

VL: Uz crne liste veže se i niz pogrešnih uvrštenja, klijenti dolaze na popis pogreškama banaka, a onda im druge banke ne odobravaju kredite. Hoće li toga biti i kod HROK-a?
HANŽEK: HROK će biti potpuni kreditni registar, u njemu će se naći podaci o svim zaduženjima građana u 20 banaka koje su zasad osnivači i korisnici HROK-a. Razdoblje nastajanja HROK-a iskorišteno je među ostalim za to da banke učine svoje podatke što točnijima i da se razmjena osigura tako da ne dođe do pogrešaka u razmjeni podataka. Prema tome, očekujemo da će količina pogrešaka, kojih ima u svakom registru u svijetu, biti doista minimalna te da će se predviđenim procedurama brže rješavati.

VL: Prema trenutačnom zakonu, registru ne podliježu kartičari. Međutim, realnost je drukčija. American radi u sastavu PBZ Carda, kredite vezane uz Diners odobrava Zagrebačka banka, a i sve druge banke izdavatelji su kartica. Nemoguće je da banke neće iskoristiti i podatke o kartičarskim zaduženjima kojima raspolažu u svom informatičkom sustavu.
HANŽEK: S obzirom na to da zakon o bankama predviđa razmjenu podataka o kreditima, znači da su sve vrste kredita odobrene u bankama korisnicama predmet te razmjene. Kredit odobren na temelju kartice koju je izdala neka banka postoji u kreditnom portfelju te banke i kao takav će biti razmijenjen kroz HROK. Ali, neće biti uvršten kredit koji je, primjerice, na prodajnome mjestu bijele tehnike odobrio trgovac nekome tko je vlasnik kartice. Međutim, ako je to gotovinski kredit odobren klijentu, među ostalim zato što je vlasnik kartice, onda je to kredit u portfelju banke i kao takav predstavlja podatak koji je zakon izuzeo od čuvanja bankovne tajne u svrhu razmjene.

VL: Što će biti s potrošačkim kreditima na prodajnim mjestima? Hoće li se za svaku kupnju tražiti izvješće?
HANŽEK: Ako je kredit zabilježen u aktivi banke, on je predmet razmjene kroz HROK. No, samo banka može naručiti bankovno izvješće, uz klijentovu suglasnost. Trgovac ne može. Ali, ni banka ne mora za svako kreditiranje zatražiti izvješće. Ona ima pravo na to, ali hoće li ga iskoristiti, ovisit će o njenoj poslovnoj politici.

VL: Kolika je cijena uvođenja HROK-a?
HANŽEK: Banke su osnovale HROK s temeljnim kapitalom od 7,5 milijuna kuna, a odluka o potrebnom kapitalu zasnovana je na procjeni mogućih troškova uspostave kreditnog registra, koji su malo ispod svjetskih cijena takvih projekata.

VL: Na koliku svotu procjenjujete budući godišnji prihod HROK-a, s obzirom na procijenjen broj kreditnih zahtjeva?
HANŽEK: Očekujemo da bi moglo biti oko pola milijuna upita godišnje. Na toj razini upita očekujemo profitabilno poslovanje, bez pretenzija na maksimizaciju profita.

VL: Nakon koliko bi se godina HROK trebao isplatiti i kolika će biti cijena izvješća za banku, a kolika za klijenta koji želi provjeriti svoju kreditnu povijest?
HANŽEK: Kreditna će izvješća do daljnjega biti jedini proizvod HROK-a, i u tom će se smislu prihodima od prodaje bankama korisnicama pokrivati troškovi poslovanja. Cijena izvješća znat će se kad odredimo točan početak prodaje i uskladimo proračun za 2006. godinu. Razlikovat će se i za pojedine korisnike jer će ovisiti o doprinosu stvaranju baze podataka registra i količini kupljenih izvješća.

VL: Što će biti s obećanim pojeftinjenjem kredita za uredne klijente i labavijim instrumentima osiguranja?
HANŽEK: Kao što smo već spomenuli, brža i jednostavnija obrada kreditnih zahtjeva može, uz dobru organizaciju, donijeti i određene uštede. Isto tako, potpuna informacija o kreditnom dužniku smanjuje potrebu za uključivanjem jamaca.

VL: Te će uštede rezultirati nižom cijenom kredita za klijenta ili će banke, zbog pada profita prouzročenog smanjenjem kamata i politikom rizika koju traži Basel II., zadržati efekte te uštede za sebe?
HANŽEK: Odluka je banaka koliko će kupiti kreditnih izvješća, na koji će ih način upotrijebiti i kako će ta upotreba utjecati na ostale elemente kreditnog poslovanja.

VL: Očekujete li pad ili povećanje kreditiranja?
HANŽEK: Iskustva u zemljama koje imaju te institucije pokazala su da se krediti odobravaju u većem postotku i da je značajan pad problematičnih kredita.

VL: Što će HROK donijeti bankama u pogledu politike rezervacija i rizika?
HANŽEK: S obzirom na to da je HNB jedan od sudionika koji aktivno potiču nastajanje HROK-a, očekujemo da će se u njihovim propisima o načinu poslovanja banaka unijeti i element korištenja kreditnog registra.

VL: HROK će onemogućiti građanima koji su u stisci s novcem prelijevanje iz šupljeg u prazno. Može li doći do lančanog nepodmirivanja i povećanja loših potraživanja?
HANŽEK: Koliko nam je poznato, većina je banaka i dosad u proceduri odobravanja kredita od potencijalnih dužnika zahtijevala da naznače sva svoja kreditna zaduženja, i kao dužnika, i kao jamaca.

VL: No, nije baš isto kada dobivanje informacija ovisi o benevolenciji klijenta i kad njima netko već raspolaže!
HANŽEK: Moguće je da će na vidjelo izaći neke neistine.

Teško je s pozicije HROK-a reći što će biti u svakoj pojedinoj banci. Imamo 20 banaka korisnica, koje vjerojatno imaju različite procedure odobravanja kredita. I nakon početka funkcioniranja HROK-a postojat će razlike u tretmanu informacija iz kreditnog izvješća. Očekujemo da će one banke koje su prije posvećivale više pozornosti brojnim elementima važnima za procjenu rizika, imati najveće koristi od toga što će informacije dobiti na jednome mjestu.

VL: Mislite li da će se klijenti u problemima još više okrenuti lihvarskom tržištu?
HANŽEK: Mislim da manje neurednih klijenata imaju banke koje redovito kontaktiraju s klijentom. Tada se, i ako dođe do problema, lakše postigne dogovor o reprogramiranju kredita. Ponuda bankarskih proizvoda na hrvatskom je tržištu doista dobra i jednako kao što banka može odabrati klijente kakve bi željela, i klijenti mogu odabrati kreditora za kojeg smatraju da im najviše odgovara.

VL: Pa, može kreditor odgovarati njima, ali ne i oni njemu... Kome će se tada uputiti?
HANŽEK: Cijena kredita u najvećoj je mjeri zbroj cijene novca i predviđenog rizika. U tom smislu, vjerujem da su klijenti sa sposobnošću otplate kredita zainteresirani za dobivanje kredita po što nižoj kamati. Kod lihvara je to po lihvarskoj.

VL: HROK će permanentno ažurirati podatke. Znači li to da će promjenom kreditne slike klijentima prije prestajati 'kazne’ za prijašnje grijehe? Crna je lista značila i tri godine kazne, bez mogućnosti dobivanja novoga kredita.
HANŽEK: Kreditno izvješće daje potpune informacije, u smislu postojanja pregleda svih obveza klijenata od lipnja ove godine. Klijentima koji su i dosad imali iskren odnos s bankom, kreditno će izvješće samo ubrzati proceduru dobivanja kredita. Ta vrsta razmjene podataka, gdje nisu uspostavljeni neki kriteriji selekcije, nego banka sve informacije koje ima o kreditnom zaduženju u softverom predviđenom formatu dostavlja u bazu registra, znatno smanjuje mogućnost pogrešaka.

VL: Hoće li i dalje postojati 'crne liste’?
HANŽEK: S vremenom će prestati biti zanimljiv izvor informacija o klijentu, s obzirom na to da će HROK biti bolji i potpuniji izvor. Samo negativna razmjena informacija često ima pretjerani eliminacijski efekt. U tom smislu, informacija da klijent uredno otplaćuje stambeni kredit ili dva kredita za automobil nemjerljivo je bolji pokazatelj što se od klijenta može očekivati nego, primjerice, neki izvorno mali dug po računu koji i nije kreditni, a zbog kojega je možda došao u SRI.

VL: Što je s klijentom koji sad, u ovom trenutku, podiže kredit? Što znači testna faza? Testira li se razmjena podataka iz drugih banaka?
HANŽEK: Banke su odlučile da će otprilike istodobno početi upotrebljavati podatke iz HROK-a, a vrijeme koje prethodi iskoristit će za prilagodbu svojih procesa i procedura korištenju registra. Razmjene nema u testnoj fazi, nema razmjene podataka 'incognito’. Razmjenu testiramo samo u jednom smjeru, znači dostavu podataka iz banke u HROK, kako bismo mogli stvoriti bazu registra. Banke šalju kompletno stanje kreditnog portfelja, znači sve kredite u otplati.

VL: Znači, banke od lipnja već dostavljaju podatke u HROK?
HANŽEK: Banke će dostaviti podatke tijekom ljeta, ovisno o svojim mogućnostima, a trebali bi se obuhvatiti i podaci od lipnja. Još ne traže izvješća, niti ih HROK izrađuje. Važno je napomenuti da kvaliteta podataka mora biti iznad 95 posto da bi se zabilježili u bazu podataka. U protivnom, podaci se vraćaju banci na doradu. Softver provjerava prikladnost podataka i informira nas o svim pogreškama.

VL: Ima li pogrešaka u softveru? Dorađuje li ga isporučitelj?
HANŽEK: Testiranje se upravo i provodi radi uočavanja mogućih odstupanja prije početka rada. Da, ima nekih sitnih pogrešaka. No, kvaliteta testnih podataka iz banaka izrazito je visoka, čak 99,7 posto.

VL: Što je sa Zakonom o HROK-u koji bi trebao omogućiti ulazak lizinga, kartičara, telekom operatera?
HANŽEK: Pri Ministarstvu financija je osnovana radna skupina za analizu potrebe izrade posebnog zakona, kojoj je cilj razmotriti kakav bi zakon o kreditnom registrima bio najprikladniji za Hrvatsku. Predstavnici HROK-a i HUB-a također su članovi radne skupine, uz HNB, HANFA-u, Agenciju za zaštitu osobnih podataka, HUP i Udrugu za zaštitu potrošača. Očekujemo da će sve interesne skupine moći artikulirati svoje potrebe koje bi takav zakon trebao pomiriti. HROK-u je u interesu da ima što više korisnika, jer je tada kreditno izvješće potpunije i kvalitetnije. Radna skupina kontaktira i s predstavnicima Svjetske banke, da bi pomogli ubrzati proces donošenja zakona koji bi bio u skladu sa zakonodavstvom Europske unije.
VL: Koliko zemalja Europske unije ima kreditni registar?
HANŽEK: Velika većina. Neke zemlje imaju ih čak nekoliko, i to pretežno privatne, što znači da nisu u vlasništvu države. I HROK je ove godine primljen u Europsko udruženje kreditnih registara. Svi su registri, osim španjolskog, potpuni. Znači, uključuju i pozitivne i negativne informacije, a u većini zemalja sadrže i informacije o zaduženju na karticama, lizingu i u velikim trgovačkim kućama.