Hoće li u skoroj budućnosti stalno zaposlenje sa svim svojim prednostima biti privilegij samo nekih, a rad na određeno vrijeme prevladati na tržištu radne snage?
Sudeći prema podacima i globalnim trendovima, upravo takav scenarij mogao bi se dogoditi na tržištu radne snage i u Hrvatskoj, poručuju stručnjaci. Sigurnosti radnog mjesta odzvonilo je, a umjesto njega na scenu može stupiti tek sigurnost posla ako se za to stvore pravi uvjeti.
Neizbježno se primičemo eri pravih freelancera, malih biznisa i ugovornog rada. Naime, svaka kriza od ranih 90-ih pogoršala je stanje na tržištu rada, a sva izgubljena radna mjesta teško se vraćaju. Posebice raste udio rada na određeno vrijeme u cjelokupnoj radnoj snazi, tvrde američki stručnjaci.
Tehnologija ubija rad
Posljednja globalna financijska kriza protresla je dodatno tržište rada. Istina, prvi su s tržišta rada eliminirani upravo oni koji su imali ugovore na određeno, ali i oni koji su se smatrali sigurnima.
U Hrvatskoj je izravno iz radnog odnosa u evidenciju nezaposlenih lani upisano 189.137 ljudi. Od ukupnog broja čak ih je 72.265 bez posla ostalo zbog prestanka rada poslodavca ili otkaza ili su proglašeni tehnološkim viškom. I taj se broj radnika u odnosu na 2008. godinu više nego udvostručio. Rastao je broj radnika kojima je istekao ugovor sklopljen na određeno vrijeme. Takvi ugovori postali su dominantni u zapošljavanju, pa ne čudi i da su radnici zaposleni na određeno vodeća skupina među onima koji su u nezaposlenost stigli izravno iz radnog odnosa. Zbog isteka ugovora na određeno vrijeme, prošle su godine bez posla ostale 98.343 osobe.
No, osim krize koja pogoršava situaciju, postoji i nekoliko strukturalnih razloga zašto se stopa zaposlenih neće vratiti na staro. Za početak, konkurencija zemalja s jeftinom radnom snagom poput Kine snažna je. Usto, tehnologija je toliko napredovala da omogućuje fleksibilniji pristup radnom vremenu i mjestu rada. Automatizacija proizvodnje pomaže tom trendu kao i sva druga napredna i inovativna tehnologija.
Jaz među radnicima
– Rad će svakako postati zahtjevniji, neizvjesniji i nesigurniji. Bit će sve više onih koji neće imati “stalni radni odnos”, ali uz uvjete propulzivnog, efikasnog i učinkovitog gospodarstva mogli bi imati siguran posao. Od radnika će se sve više zahtijevati, a različite vještine i znanja bit će na cijeni. No, istodobno stvarat će se sve veći jaz između onih koji znaju i onih koji to ne mogu postići, smatra Danijel Nestić, analitičar s Ekonomskog instituta, te dodaje da se promjene u shvaćanju tržišta rada koje je dodatno ugroženo krizom vide već na mlađim generacijama kojima je normalno da često mijenjaju posao.
– Trend rasta broja onih koji će raditi na određeno neizbježan je. Stalno zaposlenje imat će specijalisti i inovatori u tvrtkama. Jaz između “snalažljivih” i kvalitetnih radnika postat će veći. Bit će vidljive sve veće podjele radnika s obzirom na kvalifikacije i obrazovanje. To je zabrinjavajuće te će tu morati svakako uskočiti država i regulirati odnose na tržištu radne snage, smatra Sanja Crnković-Pozaić, stručnjakinja za tržište rada.
Rad na određeno vrijeme ili život od jutra do sutra