Podaci udruge Franak pokazuju da oko 35 posto ispitanih za isplatu kredita daje između 50 i 75 posto mjesečnih primanja, a nešto više od 32 posto ispitanih daje i više od 75 posto mjesečnih primanja na kredite. Zapanjujuće je i da je oko 34 posto ispitanih nekad plaćalo ratu kredita koja je i veća od mjesečnih primanja.
Oko 64 posto ispitanika ima stambeni kredit, a nešto manje od 30 posto ispitanih nije imalo mogućnost izbora banke u kojoj bi podigli kredit, nego su ga morali podići u određenoj banci najčešće zbog uvjeta poslodavca ili investitora stambenog objekta. Tako kredit u Zagrebačkoj banci ima oko 30 posto ispitanih, oko 21,4 posto u Hypo Alpe Adria banci i u PBZ-u nešto manje od 20 posto.
Oko 31 posto ispitanih nije imalo pravo na odabir valute s obzirom na to da su zbog nemogućnosti podizanja kredita u drugim valutama bili kreditno sposobni za kredit u CHF, zbog uvjeta da rata ne prelazi 1/3 kredita, a najviše je onih između 30 i 39 godina koji imaju kredit u toj valuti.
Problem kredita u toj valuti naglo je povećanje rate i porast glavnice, zbog čega je nemoguće prebaciti kredit u drugu valutu, prodati stan ili promijeniti banku.
Tako se za nešto manje od 52 posto ispitanih koji imaju stambeni kredit s valutnom klauzulom u švicarskim francima povećala mjesečna rata između tisuću i dvije tisuće kuna, a u čak 31,9 posto slučajeva riječ je o povećanju višem i od 2000 kn.
Najveći porast rate kredita dogodio se klijentima Hypo banke, u kojoj na ratu, kako je pokazalo istraživanje, ide 75 posto primanja ili čak i više.
– S obzirom na to da banke imaju uvid u sva primanja preko računa, činjenicu da nekome na rate kredita kontinuirano odlazi više od 3/4 osobnih primanja banke bi trebale svakako uzimati u obzir kao alarm. Banke bi u ovakvim slučajevima zajedno s klijentima trebale pokušati naći rješenje prije nego što se dogodi najcrnji scenarij. Udruga Franak stoga poziva banke na trenutačno smanjenje previsokih kamatnih stopa, HNB na bolji nadzor kreditnog poslovanja banaka, a Vladu RH da hitno donese mjere (uključujući zakon o osobnom bankrotu) kojima će prekinuti trend povećanja broja ovrha nad domovima građana – piše u priopćenju udruge Franak.
Puno ljudi je htjelo biti svoj na svome pa su uzeli kredite kako bi kupili stan/kuću a na kraju su opet otišli u drugo ropstvo i to ono još gore. Biti podstanar ili uzeti kredit, neznam što je gore.