Ukupna imovina kojom upravljaju obvezni mirovinski fondovi krajem 2021. godine dosegnula je 133 milijarde kuna i veća je za 12% ili 14 milijardi kuna nego u 2020. godini. U 20 godina rada obvezni mirovinski fondovi svojim su članovima zaradili više od 50 milijardi kuna, priopćeno je jučer iz Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.
Prinosi od 13,52 do 0,43%
Zahvaljujući pozitivnim kretanjima na tržištima kapitala, pažljivom upravljanju imovinom, prepoznavanju dobrih investicija na financijskim tržištima te diverzifikaciji ulaganja, OMF-ovi su u 2021. godini ostvarili vrlo dobre rezultate, a svojim članovima osigurali natprosječne prinose. Oporavak tržišta kapitala najviše je pogodovao najliberalnijoj kategoriji A, gdje je ostvaren prosječan prinos od 13,52%, odnosno 7,78% od osnivanja, dok, u još uvijek najbrojnijoj kategoriji B, prinos iznosi 7,37%, a prosječan prinos od osnivanja je 5,51%. Za fond kategorije C prinos u 2021. godini iznosio je 0,43%, a od osnivanja 4,48%.
Struktura portfelja obveznih mirovinskih fondova mijenja se prema većoj diverzifikaciji. Tako je krajem 2020., izloženost prema hrvatskim državnim obveznicama bila 63,78%, dok je krajem 2021. udio hrvatskih državnih obveznica u portfeljima OMF-ova 57,65%. Udio obveznica u portfelju smanjen je za 9,61%. Udio domaćih dionica u portfeljima OMF-ova je 11,98% u odnosu na 2020., kada su bile zastupljene s 10,68%. Dionice stranih kompanija u imovini OMF-ova su porasle za 17,68% i čine 9,19% ukupnog portfelja. Od drugih oblika ulaganja najzastupljenija su ona u inozemne UCITS fondove.
U sustavu dobrovoljne mirovinske štednje gotovo 400.000 građana uštedjelo 7,8 milijardi kuna
Posljednjeg dana 2021., u sustav dobrovoljne mirovinske štednje ulagalo je ukupno 397 253 građana, a ukupna neto imovina dosegnula je 7,8 milijardi kuna, što je 15,8% više nego na kraju 2020. Na kraju 2021. u Hrvatskoj poslovalo je osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova s 351.251 članova te 20 zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova s 46.002 člana.
Mirovinska štednja vs. nekretnine
Recentno istraživanje stavova građana pokazalo je da bi u dobrovoljnu mirovinsku štednju uložio približno jednak broj građana kao i u nekretnine. U skupini građana s 11-20 godina radnog staža više građana želi ulagati u dobrovoljnu mirovinsku štednju nego u nekretnine. Njih 30,6% kaže da bi štedjeli u trećem mirovinskom stupu, dok bi u istoj skupini njih 27,4% uložilo u nekretnine. U skupini ispitanika s do 10 godina staža, 31% želi uložiti u nekretnine, a 23,3% njih u treći mirovinski stup. S obzirom na to da je riječ o dobnoj skupini koja uglavnom nije riješila stambeno pitanje, podatak da gotovo četvrtina ispitanika prepoznaje treći stup kao kvalitetan oblik štednje pokazuje visoku zainteresiranost za dobrovoljnu mirovinsku štednju. Za usporedbu, svega bi 5,1% te dobne skupine uložilo novac u vrijednosne papire, a manje od deset posto bi ih izabralo “držati novac u čarapi”, izvijestila je Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.