Švicarski dnevnik „Neue Züricher Zeitung“ (NZZ) prošlog vikenda malo više pozornosti posvetio je hrvatskom gospodarstvu. U dva članka, jednom posvećenom financijskom sektoru, drugom gospodarskom stanju općenito, autor Thomas Fuster, koji je za isti list u više navrata izvještavao o gospodarskim prilikama u Hrvatskoj, na početku svoje analize zaključuje kako bi hrvatsko gospodarstvo ove godine doduše trebalo prvi put nakon 2008. zabilježiti blag rast, no da se taj rast nalazi na „rubu stagnacije“, javlja Deutsche Welle.
Profitirati od krize
„O nekom solidnom rastu ne može biti ni govora i među članicama EU-a iz regije Hrvatska će se i ove godine nalaziti na samom dnu“, kaže se u analizi pod nazivom „Hrvatska – gospodarstvo na jednoj nozi“. I dodaje se da i taj slabi rast Hrvatska zahvaljuje isključivo blagom rastu unutar Europske unije u koju Hrvatska izvozi 59 posto roba i usluga. Nadalje se u analizi zaključuje kako je hrvatsko gospodarstvo orijentirano na unutarnje tržište te da je vrlo mali broj poduzeća koja su konkurentna i okrenuta izvozu. „Međunarodno aktivnih proizvodnih poduzeća jako je malo“, kaže se u članku. Kao jedini profitabilni izvozno orijentirani sektor autor navodi turizam. No i taj uspjeh je, kako zaključuje autor, produkt ne nečije sposobnosti, nego „aduta koje je zemlji poklonila priroda“. Ovogodišnji rast turizma u Hrvatskoj autor povezuje s krizama u Turskoj, Grčkoj i Sjevernoj Africi. Tako bi se ambiciozni plan hrvatske turističke branše da ove godine promet poveća za 15% na 8 milijardi eura, na kraju mogao i ostvariti, piše NZZ.
Oslanjanje isključivo na turizam je opasno
No samo na jednu zdravu nogu ne može se osloniti nijedno solidno gospodarstvo, zaključuje dalje autor članka. On Hrvatsku uspoređuje s drugim gospodarstvima u kojima turizam igra važnu ulogu i dolazi do poraznog zaključka kako je sa 13 posto, s koliko turizam sudjeluje u hrvatskom BDP-u, taj udio mnogo veći nego u ostalim, također turistički orijentiranim zemljama poput Grčke (7%), Cipra (7%), Turske (5%) ili Italije (4%). A kada se analizira izvor hrvatskih deviznih prihoda, tada upada u oči da je sa 17% Hrvatska još ovisnija o turizmu. Unutar EU-a čak i turistički razvijene zemlje poput Italije ili Francuske turizmu zahvaljuju tek 1,1, odnosno 1,9 posto deviznih prihoda. Daljnji je veliki problem činjenica na koju je, kako piše NZZ, upozorila i Hrvatska gospodarska komora, a to je da je hrvatski turizam izuzetno sezonski orijentiran. Tako 60% svih noćenja otpada na srpanj i kolovoz. I struktura turizma nije optimalna. Dok Grčka čak 75% noćenja ostvari u hotelima, u Hrvatskoj je ta vrijednost sa 30% mnogo niža. Većina turista odsjeda u mnogo manje isplativom privatnom ili kamping sektoru.
Financijska pat-situacija
Kao daljnji problem hrvatskog gospodarstva Fuster navodi visoko zaduženje, kako u privatnom tako i u javnom sektoru. U osvrtu na financijski sektor Hrvatske autor se pita zbog čega Središnja banka jednostavno ne devalvira tečaj kune što bi „povratilo konkurentnost i privuklo ulagače u zemlju“. No to, kako kaže, baš i nije tako jednostavno. „U specifičnosti ove zemlje spada i činjenica da narod ne vjeruje vlastitoj valuti. Kućanstva najveći dio svojih ušteđevina drže u devizama. I krediti su uglavnom vezani uz strane valute. S obzirom na ovu izraženu ‚euroizaciju‘, i financijska politika je orijentirana prema, koliko-toliko stabilnom odnosu naspram eura“, kaže NZZ. S obzirom na to da Vlada, dakle, ne može devalvirati tečaj, jedini drugi izlaz autor vidi u povećanju produktivnosti. No „da bi se to postiglo, nužno je smanjenje napuhanog javnog sektora, više fleksibilnosti na krutom tržištu rada, modernizirati preopterećeno sudstvo i ubrzati (netransparentan) postupak dobivanja dozvola“, smatra autor NZZ-a i zaključuje da socijaldemokratska Vlada od dolaska na vlast 2011. „muku muči“ s nužnim mjerama kao i sa smanjenjem deficita. A s obzirom na izbore koji bi trebali biti održani početkom sljedeće godine, teško je očekivati da će se u ovoj godini nešto promijeniti, piše NZZ. No ni „desno konzervativni“ i „koruptivnim skandalima opterećen HDZ“ koji će, kako smatra autor članka, „vjerojatno“ nakon sljedećih izbora preuzeti kormilo u zemlji, nije baš na glasu po spremnosti za provođenje reformi. „U dogledno vrijeme Hrvatska je tako prisiljena živjeti, u financijsko-političkom smislu, sa snažno ograničenom središnjom bankom i Vladom koja pred gorućim problemima zatvara oči“, zaključuje na kraju članka autor NZZ-a Thomas Fuster.
Žal za ruskim turistima
Njemački dnevnik „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ (FAZ) također se bavi gospodarstvom i turizmom na Jadranu te analizira posljedice odluke crnogorskog vodstva da slijedi politiku sankcija Europske unije naspram Rusije, što za posljedicu ima izostanak ruskih turista koji tradicionalno čine trećinu gostiju na crnogorskom primorju. No razlozi izostanka su višestruki. „Zato što je pala cijena plina, što je prouzročilo pad vrijednosti rublje, Rusima trenutačno ne ide dobro“, kaže se u članku. No zbog crnogorskih sankcija naspram Moskve, Kremlj je svojim građanima preporučio da se ne odmaraju u Crnoj Gori. Posebice to na svojoj koži osjete hotelijeri i gastronomi u luksuznom sektoru. Visoke cijene u Europi plaćaju samo Rusi, a oni su ovom trenutku rijetkost, citira FAZ jednog hotelijera. No još je gore u Budvi, „utvrdi masovnog turizma“ na crnogorskoj rivijeri, gdje je broj ruskih turista pao i do 50 posto.
>> Desant na Hrvatsku s mora, kopna i iz zraka
>> Strani blogeri o Hrvatskoj: Pa tko se ne bi zaljubio u takvu zemlju!
>> Povratak Talijana: jeftinije im ljetovati kod nas nego doma
Prije bi rekao - opasna Hrvatska ovisnost o kreditima. Turizam kao turizam ne spada ni u primarne ni u sekundarne grane. On spada jednostavno pod usluge. Buduci da je sve unisteno zato i cini toliki 'veliki' dio u BDP-u, a objektivno kada pogledas koliko samo jedan Prag ili Bec zarade, onda nas cjelokupni turizam i zarada izgledaju smijesno.