Loši plasmani Hrvatske poštanske banke mogli bi biti i milijardu kuna, kažu nam dobro upućeni izvori. Razlog su rizični plasmani koje je banka odobravala za vrijeme bivše uprave na čelu s Josipom Protegom, kojeg je svojevremeno na to mjesto postavio bivši premijer Sanader.
>>Plasmani HPB-a – koji bi mogli biti rizični
>>U HPB-u političari su nam ubili nadu
>>Protega pod istragom USKOK-a?
Čedo Maletić, sadašnji predsjednik uprave banke, koji je imenovan na to mjesto u kolovozu ove godine da izvuče HPB iz situacije u kojoj se našao, ne opovrgava iznos loših kredita od milijardu kuna, no vjeruje da će veći dio biti naplativ. Među tim kreditima su, primjerice, oni odobreni KIO-u Orahovica, SMS-u, Fantazija grupi, PPK Valpovo i Đakovštini.
A od već znanih kredita o čijem se vraćanju pregovara spomenimo one Adriatica.netu, Spačvi, Badelu 1862, te telekomunikacijskom operateru H1. Među kreditima je i onaj namijenjen brodogradnji, koji je osiguran državnim jamstvima i koji će sigurno, iako vjerojatno uz odgodu, biti vraćen. U ostalim slučajevima osiguranja su loša: vrijednost im je nekoliko puta manja od kredita.
Poslovanje se popravlja
Ovih dana čelnici HPB-a i Zagrebačke banke Maletić i Luković razmatraju opciju povezivanja dvaju telekomunikacijskih operatera – H1 i Optime. Zaba je, naime, jako izložena prema Optimi, a povrat novca je upitan. S obzirom na to da H1 ima znatan broj korisnika, a Optima infrastrukturu, spajanje bi bilo korisno rješenje za dvije tvrtke, ali i njihove kreditore.
U vrijeme bivše uprave za velik broj rizičnih kredita nije odvajana rezervacija te su nakon tog otkrića dolaskom nove uprave neprestano otkrivani i novi gubici, koji će do kraja godine iznositi 400 milijuna kuna.
Bez obzira na takve loše rezultate, nova uprava trenutačno daje sve od sebe da banka stane na noge. A prvi rezultati već su vidljivi iz podataka za studeni, kad je, primjerice, banka imala tri puta veći porast štednje u odnosu na ostvareni u ovoj godini. No banka planira i niz novih koraka.
Svježi kapital
HPB dogovara sa šest državnih tvrtki uplatu hibridnog depozita u vrijednosti od oko 150 do 200 milijuna kuna, što bi se trebalo realizirati za dva tjedna. Nakon toga, vjerojatno u proljeće, trebala bi se obaviti i dokapitalizacija banke u vrijednosti od oko 500 ili 600 milijuna kuna. Za sada se spominje EBRD kao potencijalni ulagač, koji bi postao 25-postotni vlasnik banke.
Iako konačni dogovor o tome još nije postignut, na takvo što upućuje navodni nedavni sastanak premijerke Jadranke Kosor sa čelnikom EBRD-a Thomasom Mirowom. Ako se ne realizira ta dokapitalizacija, HPB bi to pokušao realizirati s IFC-om, dijelom Svjetske banke, ili bi se išlo u IPO, ali za to vrijeme na tržištu nije idealno. Plan je da nakon što se obavi dokapitalizacija, tvrtke koje su uložile hibridni depozit, zamijene taj depozit za dionice, jer bi njihova vrijednost prema procjenama nakon poboljšanja poslovanja mogla znatno porasti.
Postoji i zadnja opcija, da se banka sanira, odnosno da se po receptu devedesetih godina loši plasmani prebace u HFP, a u zamjenu banka dobije prvoklasne državne vrijednosne papire. Kapital je banci neophodan, s obzirom na ovogodišnji gubitak od oko 400 milijuna kuna, te postizanje adekvatnosti kapitala od minimalno potrebnih 12 posto.
Maletić koji je na čelu banke od sredine godine rješava gomilu propusta koje je napravio njegov prethodnik Josip Protega. Smijenjen je nakon što je HNB utvrdio da banka iskazuje krive podatke, a i nakon što su došla upozorenja iz financijskih krugova o nepravilnosti u poslovanju banke. No, prava visina gubitaka banke počela se otkrivati tek nakon njegova odlaska.
No, treba imati i na umu da su u trenutku plasmana kredita mnogi izgledali manje rizični jer je gospodarstvo bilo u boljoj situaciji, te da su ove godine, nakon sloma, postali nenaplativi. Stoga, nije isključeno da uz HPB gubitke krenu brojati i ostale banke, za koje se ne zna jesu li, primjerice, kredit Pevecu ocijenili rizičnim.
Ovo mi sve vise lici na ono u Banani