Ovo je 5 prijedloga za hitan povratak glazbenih događanja uživo

Restriktivne mjere javnog okupljanja proteklih 6 tjedana najprije su i najviše pogodile upravo glazbenu i kulturnu zajednicu. Prvi su iz sigurnosnih razloga otkazani i zabranjeni nastupi uživo, na terasama, koncertima i stadionima, a potom su uslijedile mjere za sve ostale grane gospodarstva.

Razumijevajući razloge za odluke Vlade RH, Stožera civilne zaštite i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, podržali smo ih u proteklim tjednima, kao i ostali građani zemlje. No činjenica je da se ogromna većina hrvatskih glazbenika zbog toga našla u financijski iznimno teškoj situaciji kojoj se ne nazire (sretan) kraj: naime, nastupi uživo glavni su izvor prihoda za glazbenike i jedan od osnovnih pokretača sektora kulturnih i kreativnih industrija, koje s više od 22 milijarde kuna čine 6,3 % hrvatskog BDP a. Žive izvedbe glazbe glavni su emotivni pokretač kontakta izvođača i publike, temeljem kojeg se u lanac industrije uključuju i drugi presudno važni segmenti sustava: promotori, diskografske i “publisherske” kuće, organizatori koncerata, servisi za prodaju ulaznica, ostali popratni tehnički servisi, pa sve do medija: web portala, radio i TV postaja koje prijenosima i snimkama donose glazbu u domove. A glazba je, treba li reći, prvi pokazatelj emotivnog stanja i zdravlja nacije – njezini su općepoznati benefiti podizanje atmosfere u zajednici i rasterećenje od stresa, te izravan poticaj na prilagodbu do nastavka uobičajenog života.

Glazba uživo ima ogroman pad opsega djelatnosti ali i pad prihoda od 100% u odnosu na uobičajene uvjete. Nužno je što hitnije odobriti moguće načine obavljanja djelatnosti, i u prilagođenim uvjetima djelovanja sljedećih tjedana i mjeseci.

Zato Vas, u ime više od 17 tisuća glazbenika, članova udruga našeg saveza i njihovih obitelji, molimo i predlažemo da u plan revitalizacije gospodarskih sektora po hitnom postupku razmotrite i uvrstite sljedećih 5 prijedloga čiji je cilj spas glazbene djelatnosti i svih njezinih dionika:

1. Otvaranje glazbenih studija za snimanje i produkciju

S obzirom na popuštanje mjera od strane Stožera za civilnu zaštitu i predviđanja mogućnosti okupljanja do 10 ljudi, smatramo logičnim da se otvore glazbena i filmska studija za kreativne procese, stvaranje i snimanje glazbe te filmske i televizijske produkcije.

Snimanja u kućnim uvjetima i polu-profesionalnoj ili amaterskoj kvaliteti ne mogu trajno zamijeniti profesionalni način rada i potrebnu studijsku kvalitetu produkcije. Trenutni način može kratkoročno zadovoljiti potrebe publike / tržišta za novim djelima, ali će uskoro doći do zasićenja proizvodima takvog načina rada jer ovaj način rada nema nikakvog ekonomskog niti financijskog učinka za sudionike. Trenutno u Hrvatskoj postoji oko 250 studija za profesionalno audio snimanje u kojima je više od 700 ljudi stalno angažirano na snimanjima kao tehničko osoblje ili kao prateći glazbenici, oko 2000 glazbenika povremeno snima, a u zadnjih 20 godina preko punomoć HUZIP-u prijavljeno je više od 9000 glazbenika koji su tijekom svoje karijere stalno ili povremeno snimali.

Vremenski okvir za prijedlog 1:

a) Pojedinačne probe i snimanja, 2-3 osobe u studiju –od 28. travnja 2020.

b) Snimanje manjih višečlanih postava (do 10 ljudi) – s fazom popuštanja br. 3, od 11. svibnja 2020.

c) Snimanje orkestara/zborova – predlažemo uvođenje 4. faze koja bi dopustila okupljanje do 50 pojedinaca u profesionalne svrhe, od 18. svibnja 2020.

2. Koncerti na terasama i otvorenim gradskim prostorima (trgovi, rive i sl.)

Smatramo da bi, sukladno uputama Stožera za civilnu zaštitu koji je naveo mogućnost otvaranja terasa pri hotelima i ugostiteljskim objektima za potrebe domaćih i eventualno stranih turista, trebalo odobriti i mogućnost održavanja koncertnih nastupa bendova i/ili DJ-eva (upravo zbog jednostavnijih tehničkih potreba za produkciju glazbe) na takvim terasama. Podsjećamo, glazba u ovakvim trenucima opušta i potiče pozitivne emocije, te time ima blagotvoran utjecaj na publiku, njezino mentalno i emocionalno zdravlje. Također smatramo da bi i na trgovima ili rivama u turističkim mjestima, uz obvezno pridržavanje razmaka (koji bi bio definiran pozicijama ispred bine) i epidemioloških mjera, glazbenici mogli održavati koncerte.

Navedeni objekti su među prvima zahvaćeni mjerama za zaustavljanje epidemije i bit će iznimno gospodarski oštećeni zbog očekivanog smanjenja broja turista. Uspostava punog obavljanja ove djelatnosti bit će moguća tek nakon financijskog oporavka ugostiteljskog sektora.

Više je od 3000 glazbenika koji se bave glazbom na ovaj način, kao osnovnim ili dopunskim zanimanjem.

Vremenski okvir za prijedlog 2:

a) Odvijanje koncerata na terasama hotelskih i ugostiteljskih objekata - od 11. svibnja 2020., tj. trenutka otvaranja istih

b) Odvijanje koncerata na trgovima, rivama i sličnim prostorima - tijekom turističke sezone

3. Drive-in koncerti

Predlažemo održavanje koncerata na otvorenom prostoru s malim izvođačkim postavima, uz zajamčeno održavanje preporučene distance među glazbenicima. Publika bi bila u automobilima u drive-in prostoru a kvalitetno audio-iskustvo moglo bi joj se osigurati na razne načine: jedan uspješan svjež primjer iz Danske uključuje posebnu FM frekvenciju na radio prijemnicima u automobilima. Postoje i mogućnosti sudjelovanja sponzora koji bi pokrivali trošak produkcije i/li, barem djelomično, honorare glazbenika.

Ideja je održavanje koncerata na otvorenom slično "drive-in" filmskim projekcijama. Moguće lokacije u gradovima su veći slobodni parking prostori (primjerice: u Zagrebu - parking kod Paromlina, kod Velesajma te zapadni parking kod zgrade starog aerodroma Pleso). Posjetitelji ne bi izlazili iz automobila, a svako drugo parkirno mjesto bi trebalo ostati prazno zbog distance. Ulaz bi bio naplaćivan po automobilu ili u dogovoru sa sponzorom. Uslužna djelatnost bi se odvijala uz pomoć konobara, od auta do auta, a higijenske potrebe bi se regulirale distancom i dezinfekcijskim sredstvima.

Vremenski okvir za prijedlog 3: Odvijanje djelatnosti na otvorenim prostorima – odmah, od 27. travnja.

4. Koncerti u zatvorenim prostorima

Smatramo da bi, sukladno uputama Stožera za civilnu zaštitu, koji je naveo mogućnost održavanja vjerskih službi, trebalo odobriti i mogućnost održavanja koncerta u zatvorenim prostorima koji mogu osigurati međusobnu fizičku distancu uz poštivanje epidemioloških smjernica. Odvijanje koncerata za manji broj posjetitelja koji su distancirani oznakama po prostoru (zastavice, oznake na podu, vrpce i sl) ili po sjedećim mjestima moguće je uz pridržavanje svih epidemioloških uputa. Zato predlažemo da se:

a) omoguće sjedeći koncerti s ograničenjem broja posjetitelja do 150, a koji bi se održavali u bitno većim prostorima, uobičajenog kapaciteta od 300 posjetitelja naviše

b) omoguće koncerti u zatvorenim stajaćim koncertnim prostorima poput klubova koji mogu primiti od 200 ljudi do 2.000 ljudi u "standardnim" uvjetima; i ovdje bi u novim uvjetima najveći broj posjetitelja iznosio 150 po događanju.

c) omogući održavanje većih koncertnih događanja, za više od 150 posjetitelja, u velikim koncertnim prostorima poput sportskih dvorana i sličnih prostora koje inače imaju kapacitet od 2.000 ljudi naviše

Vjerujemo da bi time svi dionici glazbene industrije (izvođači, glazbenici, autori, producenti, tonski majstori, booking agenti, vlasnici klubova, promotori i brojne druge karike u razgranatom lancu glazbene industrije) ponovno imali financijske koristi. To u konačnici vodi do očuvanja radnih mjesta, tijeka novca, redovite isplate davanja prema državi te pokretanja dijela gospodarstva. Trenutno u Hrvatskoj aktivno djeluje oko 5 tisuća autora, 10000 izvođača, te oko 2 tisuće popratnih glazbenih radnika i tehničkog osoblja, povezanog s koncertnom i izvedbenom djelatnošću.

Vremenski okvir za prijedlog 4:

a) od 4. svibnja, slično principu ponovnog obavljanja vjerskih službi

b) od 4. svibnja, slično principu ponovnog obavljanja vjerskih službi

c) od 18. svibnja 2020.

5. Koncerti na otvorenom (Open-air)

Predlažemo open-air koncerte koji se mogu održavati i pred većim brojem posjetitelja koji bi na velikim otvorenim površinama (npr. Hipodrom, stadioni i slično) na označenim pozicijama, u grupama od 5 ili do 10 ljudi pratili koncert. Uslužna i higijenska djelatnost bi se mogla odvijati po principu redova iz modela trgovina te uz poštivanje svih epidemioloških mjera. Ovaj segment je iznimno vezan uz velike sponzore zbog produkcijskih troškova ali i zbog većeg okupljanja publike, što je sponzorima interesantno. Slijedom toga, oporavak ovog sektora će ovisiti i o oporavku sponzora. Više od 5000 ljudi, glazbenika i tehničkog osoblja je zahvaćeno ovim prijedlogom. Većina su profesionalni glazbenici i glazbena djelatnost im je jedini izvor prihoda. Takav tip koncertne aktivnosti je nužno vezan uz broj ljudi i ukupnu atmosferu na licu mjesta (u dvorani ili na stadionu), kompletnu produkciju (ozvučenje i rasvjetu) i nije prenosiv na kućno pojedinačno slušanje. Pri tom, produkcijski troškovi nisu zanemarivi. Svi navedeni trenutno mogući načini obavljanja ove djelatnosti nemaju pozitivan – tj. nemaju gotovo nikakav financijski učinak za izvođače i autore glazbe. Naplata digitalnih prijenosa koncerata je praktički nepostojeća, pa je potrebno što prije vratiti se uobičajenim načinima poslovanja, uz prilagodbu propisanim zdravstveno-higijenskim mjerama.

Vremenski okvir za prijedlog 4: Ljeto 2020. – od lipnja nadalje.

Ovaj segment izvedbene djelatnosti je prvi zahvaćen mjerama za zaustavljanje epidemije i istovremeno zadnji kojem će biti omogućen uobičajen način obavljanja djelatnosti. Stoga smatramo da bi koncertima na otvorenom prema gore navedenom prijedlogu mogli osigurati odvijanje glazbene djelatnosti tijekom turističke sezone, a da se pritom ne ugrozi publika i postojeći odlični rezultati u borbi protiv korona virusa u RH.

ZAKLJUČAK: Predloženih 5 modela povratka glazbenih nastupa uživo, kao vitalnog dijela poslovanja hrvatske glazbene zajednice, šaljemo Vam s nadom da uviđate kako je za više od 17 tisuća ljudi, glazbenih kreativaca i njihovih obitelji, te s njima povezane djelatnosti, presudno važno da i glazbeni nastupi budu uključeni već u prvi val relaksacije mjera.