Nagradu Kolos za vanjsku fizičku osobu dobili su Marjan Pipenbaher, glavni projektant i jedan od autora projekta Pelješkog mosta i Tanja Peteršič Henčič, projektantica-suradnica, oboje voditelji projektnog tima za faze izrade glavnog i izvedbenog projekta mosta.
Most Pelješac, duljine 2.404 m, svojim dimenzijama, konceptom, složenošću projekta i zahtjevnošću gradnje predstavlja daleko najveći i najsloženiji graditeljski projekt u Hrvatskoj. Dapače, možemo govoriti o projektu stoljeća, koji u europskim razmjerima spada u pet najvećih i najatraktivnijih mostova 21. stoljeća. Izradom idejnog i glavnog projekta obavili su ogroman rad u području projektiranja, optimiziranja i provedbe statičkih i dinamičkih analiza mosta, čime je dokazana globalna i lokalna stabilnost i nosivost svih dijelova konstrukcije mosta, kako u fazama građenja, tako i u fazi uporabe. Tijekom izrade izvedbenog projekta aktivno su sudjelovali u dodatnim analizama i provjerama metodologija građenja i tehnoloških postupaka izvođača, tumačenju rezultata mjerenja pri ispitivanju nosivosti pilota, postizanju projektiranih svojstava betona, određivanju točne linije nadvišenja čeličnog rasponskog sklopa. Njihova podrška i proaktivnost, te često rješavanje problema i u realnom vremenu, bili su od iznimne koristi i podrške uspješnom izvođenju radova.
Edvard Ćoza, mag.ing.aedif. dobitnik je nagrade Kolos za izuzetna dostignuća u struci inženjera gradilišta za vođenje građenja Pelješkog mosta s pristupnim cestama. Edvard Ćoza je imenovan inženjerom gradilišta na projektu Izgradnja mosta Pelješac s pristupnim cestama od strane vodećeg člana zajednice gospodarskih subjekata China Road and Bridge Corporation, te je imenovan glavnim inženjerom gradilišta ispred zajednice koju čine četiri kineske tvrtke. Značaj Pelješkog mosta ne ogleda se samo u simboličkom smislu već i građevinskom, jer će to biti jedna od najveće građevina toga tipa izgrađena u Europi u ovom stoljeću. Jedinstvena je to i impozantna građevina, izgradnja koje je uključivala tehnička rješenja i tehnologije dosad neviđene na području Hrvatske poput npr. dubokog temeljenja na ukupno 148 pilota, promjera 1,8 i 2 metra, od kojih su najdulji čak 130 metara ispod razine mora.
Ivica Granić, dipl.ing.građ. , Ivan Puđa, mag.ing.aedif. I Gordan Čelar, dipl.ing. građ. dobitnici su nagrade za izuzetna dostignuća u struci voditelja radova, kao voditelji radova na projektu izgradnje mosta kopno-Pelješac s pristupnim cestama
Granić, Puđa i Čelar svakodnevno su rješavali inženjerske izazove, korespondirali s timovima nadzora i naručitelja, kreirali zdravo timsko ozračje, provodili tehničke preglede građevine i vodili građevinski dnevnik.
Kolos za izuzetno dostignuće u struci u području nosivih konstrukcija dodijeljen je dr.sc. Josipu Galiću kao projektantu konstrukcije na tri projekta: XII. Gimnaziju u Zagrebu, Trgovački centar Interspar Krnjevo u Rijeci i Autobusni kolodvor u Slavonskom Brodu.
Kolos za izuzetna dostignuća u struci u područja konstrukcije dobio je Ivan Žigo, mag.ing.aedif. za projekt konstrukcije za komunalnu luku San Pelagio u Rovinju. Nagradu Kolos inženjer Ivan Žigo dobio je kao autor inovativnog koncepta upijajućeg lukobrana koji je prvi put izveden u Hrvatskoj. Pedeset i tri milijuna kuna vrijednim projektom konstrukcije za rovinjsku komunalnu luku San Pelagio omogućeno je novih 246 vezova za domaće stanovništvo. Posebnost projekta jest osmišljavanje novog, upijajućeg tipa lukobrana s ciljem sprječavanja značajnijeg prelijevanja mora i osiguravanja funkcionalnosti luke.
Nagrada za izuzetna dostignuća u struci iz područja stručnog nadzora građenja dodijeljena je Dejanu Dragiću, mag.ing.aedif. za stručni nadzor građenja, rekonstrukcije i dogradnje postojećih zgrada u Općoj bolnici Pula.
Nagrada za životno dijelo dodijeljena je dr.sc. Antunu Szavitsu Nossanu, dipl. ing. građ. te inženjeruz građevinarstva Stjepanu Kordeku.
Dr. sc. Antun Szavits - Nossan u proteklih je pedesetak godina svojim radom i društvenim angažmanom dao ogromni doprinos razvoju građevinske struke, posebno njezine specijalnosti - geotehnike. Njegov angažman znatno je doprinio povećanju ugleda hrvatske geotehnike, kako u domovini, tako i izvan nje.
Stjepan Kordek, tijekom svog dugogodišnjeg rada sudjelovao je u mnogobrojnim projektima kao projektant, glavni projektant, nadzorni inženjer, voditelj projekata, savjetnik i mentor. Također je autor mnogih publikacija iz područja sanitarne vodoopskrbe i odvodnje te odvodnje cestovnih prometnica. Kroz cijeli radni vijek ostavlja neizbrisiv trag na izgradnji i poboljšavanju vodoopskrbe i odvodnje u Hrvatskoj i svijetu s posebnim naglaskom na Krapinsko-zagorsku županiju te odvodnju Hrvatskih autocesta.