15,4% MANJE U LIPNJU

Pad bilježi i Hrvatska: Potražnja za automobilima u EU u padu 12. mjesec zaredom

Foto: Arno Burgi/DPA
Dresden: Tvornica Volkswagena
Foto: Marijan Murat/DPA
Stuttgart: Proizvodni pogon tvrtke Porsche
Foto: Lino Mirgeler/DPA
Stuttgart: Proizvodni pogon tvrtke Porsche
15.07.2022.
u 12:09
Pad je izrazitiji nego u svibnju, kada su registracije novih osobnih automobila bile smanjene za 11,2 posto
Pogledaj originalni članak

Potražnja za automobilima u Europskoj uniji pala je i u lipnju, 12. mjesec zaredom, pogođena problemima u lancu opskrbe, a pad bilježi i Hrvatska, pokazalo je u petak izvješće udruge proizvođača ACEA.

U 26 zemalja EU-a, bez Malte, registrirano je u lipnju 886.510 novih automobila, što je za 15,4 posto manje nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, pokazalo je ACEA-ino izvješće.

To je ujedno najniža brojka za šesti mjesec u godini od 1996., navodi se u izvješću.

Pad je izrazitiji nego u svibnju, kada su registracije novih osobnih automobila bile smanjene za 11,2 posto.

Na sva četiri glavna tržišta EU-a zabilježen je pad, a najveći je bio u Njemačkoj, gdje je potražnja potonula za 18,1 posto u odnosu na prošlogodišnji lipanj. Dvoznamenkasti pad imale su i Italija i Francuska, od 15 i 14,2 posto.

Najblaže je potražnja smanjena u Španjolskoj, za 7,8 posto.

U Hrvatskoj je u lipnju prema podacima ACEA-e registrirano 4.931 novo vozilo, što je za 28,4 posto manje nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. U svibnju broj registracija bio je manji za 9,2 posto.

U RH ih je tako u prvih šest ovogodišnjih mjeseci registrirano ukupno 22.869, za 11,9 posto manje nego u istom razdoblju 2021. godine.

U 26 zemalja EU-a, ukupan broj registriranih novih vozila u prvoj je polovini godine smanjen za 14 posto, na 4,608 milijuna, pokazalo je izvješće ACEA-e.

>> VIDEO Vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković: 'Postoje indicije da je požar podmetnut'

HRVATIMA ISTO; S EUROM ILI BEZ

Andrej Grubišić piše za Večernji: Treba reći istinu zašto imamo inflaciju, važni ljudi to odlučuju na kvazi-funkcijama

Mnoge progresivne ekonomske politike koje uvijek vide iznimno (pro)aktivnu ulogu fiskalnih i monetarnih vlasti donosile su rezultate suprotne od očekivanih. U glavama hrvatskih građana, kad se radi o formiranju kupovnih i prodajnih cijena kapitalnih dobara (stanovi, auti, zemljišta itd.) sve ostaje isto – bila su i ostaju u eurima – do sada neslužbeno, a uskoro i službeno. Iako nije prevelika utjeha, hrvatski građani bi problemima bili izloženi i da ne dobivamo euro kao službenu valutu zbog visoke euroiziranosti, otvorenosti ekonomije, njene beznačajnosti u globalnim terminima, ali i činjenice da većinu izvoza i uvoza radimo s EU koristeći euro kao sredstvo plaćanja...

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.