Pad kune i BDP-a građanima bi smanjio plaće i povećao kamate

Dvostruko veći pad BDP-a od očekivanog i pad tečaja na 8 kuna za euro prošao bi bez većih posljedica za domaći bankarski sustav! Banke bi preživjele toliki pad uz neznatno smanjenje profita i rezervi, ali bi zato šok-scenarij uzdrmao stanovništvo. Tjedan dana prije nego što Europska središnja banka objavi rezultate svoga velikog stresnog testa za 46 vodećih europskih banaka, Hrvatska narodna banka testirala je efekte “malo vjerojatnog” crnog scenarija u kojem bi BDP ove godine pao 3 posto, a kuna oslabjela 10 posto.

Topljenje rezervi

Takav scenarij istopio bi bankarske rezerve približno 2 posto, ali one bi i dalje bile iznadprosječno visoke jer stopa adekvatnosti kapitala hrvatskih banaka iznosi 19 posto, što je 7 postotnih poena iznad minimuma koji traži EU. Šok-scenarij bio bi poguban samo za nekoliko manjih banaka, čiji bi vlasnici morali ići na dodatna ulaganja, ali sustav u cjelini ostao bi stabilan! No, ne i bez loših posljedica.

Udio loših kredita u ovom trenutku iznosi oko 9 posto, što znači da banke ne uspijevaju naplatiti 22 milijarde od približno 250 milijarda kuna plasiranih kredita. HNB je u stresnom testu, koji je ovaj tjedan predstavljen članovima Savjeta, zaključio da bi crni scenarij digao udio loših kredita na visokih 16 posto, što bi značilo da banke ne bi mogle naplatiti čak 38 milijarda kuna kredita. Pad tečaja od 10 posto srozao bi standard dužnika više nego što bi pogodio banke, a u kombinaciji s visokim padom BDP-a uzrokovao bi dodatno zagušenje ekonomije: otkaze, smanjenje plaća i otežanu otplatu kredita. Od nekih članova Savjeta doznali smo da ministar financija i guverner nisu razgovarali o devalvaciji kao izglednoj mogućnosti, a HNB već treću godinu testira otpornost banaka na moguće šokove.

Bez imena banaka

Europska središnja banka trebala bi idući tjedan objaviti rezultate svog stresnog testa za 46 vodećih banaka, a već se nagađa da na njemu neće proći jedanaest banaka, uglavnom grčkih te njemačka Commerzbank, talijanska Banco Popolare, Postbank, Bankinter, BCP i Sabadell – izjavio je za CNBC Alessandro Roccati, direktor australske financijske kuće Macquarie Securities.

HNB je u svojim dosadašnjim testovima testirao otpornost banaka pojedinačno, no u rezultatima objavljenim u studiji Financijska stabilnost nisu navedena imena banaka.