Što neki grad čini Pametnim gradom pokušali su odgovoriti sudionici panela rasprave “Razvoj i promišljanje pametnih urbanih sredina” u sklopu konferencije Pametni gradovi u organizaciji Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika. Panelisti su bili predstavnici gradova koji su protekle godine dobili titulu Pametnog grada. Olivera Majić, zamjenica gradonačelnika Zagreba ističe da je pametni grad – grad vizionara. “Nekad su građani trebali biti informirani, a danas se s njima komunicira i djeluje putem interaktivne komunikacije. Rješenje je u sustavnosti. Potrebna je integracija jer ona dovodi do održivosti. U Zagrebu živi 800 tisuća ljudi i on mora preuzeti lidersku poziciju u razvoju noviteta. Za sustavnost je potrebna strategija. U Zagrebu bi strategija Smart City trebala biti donesena do polovice 2018., a to će omogućiti integraciju. Mi već sad imamo neka rješenja, ali ona su točkasta i neintegrirana”, kazala je zagrebačka dogradonačelnica.
Lana Labaš, direktorica poslovne zone Ivanec, temeljem primjera vlastite jedinice lokalne samouprave, ističe da Pametni grad koristi napredna rješenja te ih čini dostupnima građanima. “Nekad se takva rješenja moraju i više platiti, ali u konačnici donose prednost. Ivanec konstantno radi na prepoznatljivosti kao dobro poslovno okruženje, a za što smo lani i dobili nagradu za Smart City. Razvijaju se i svi elementi koji to omogućuju. Ulaže se u nove zelene, samoodržive tehnologije”, kaže Labaš.
Procjenjuje da građani u manjim sredinama lakše dopiru do gradske uprave te je omogućena veća razina komuniciranja i donošenje odluka na korist građana.
Na tom tragu je i Vili Bassanese, gradonačelnik Umaga koji naglašava da Pametan grad mora imati viziju. “Komunikacija je središte svega, a u konačnici se radi o jednom dugotrajnom procesu. Potrebno je raditi na čitavom sustavu da to postane standard i nešto samorazumljivo svima, a ne samo vizija jednog čovjeka, ili u konačnici jednog grada. Koncept održivosti je najvažniji princip pametnog grada jer sve ostalo je trošak”, naglašava Bassanese. Dodaje da je samosvjesnost građana temelj prihvaćanja jednog takvog projekta. Edukacija od vrtića pa nadalje je ključna da bi se postigla opća prepoznatljivost i prihvaćenost takvih projekta.
Glasgow je najveći grad u Škotskoj, a brojem stanovnika je sličan Zagrebu te su njegovi izazovi u primjeni suvremenih tehnologija zanimljivi i Hrvatskoj. George Gillespie, izvršni direktor za razvoj grada, energetiku i zaštitu okoliša Grada Glasgowa i Gary Walker, voditelj sektora za istraživanje i Future City Glasgow, predstavili su svoja iskustva. Gillespie ističe da je britanska Vlada s 24 milijuna eura potpomogla razvoj pametnih tehnologija u Glasgowu kroz niz projekata, a uglavnom su vezani uz energetiku, zdravlje, javnu sigurnost te promet. Najznačajniji produkt ovog nastojanja je Gradski operativni centar u kojem se skupljanju podaci iz 40 javnih izvora, a koji se onda, prema prioritetu i potrebama, analiziraju i koriste.
Tehnološka dostignuća Graza u principima Pametnog grada predstavila je na ovogodišnjoj konferenciji Barbara Muhr, direktorica Holding Graz – Kommunale Dienstleistungen.
“Sustav mobilnosti grada se temelji na javnom prijevozu kojeg čini 170 autobusa i 83 tramvaja. Imamo 66 kilometara tramvajske pruge, a javni prijevoz, koji je pandan zagrebačkom ZET-u, ima godišnje 115 milijuna putnika”, kazala je Muhr. Posebna pozornost se pridaje električnim automobilima kojih u Grazu ima više od 500, a sama komunalna gradska tvrtka ih ima 140. Veliki pomak je napravljen po pitanju taksi prijevoza te je sedam posto voznog parka taksita pogonjen električnom energijom. Planirane su značajne investicije u izgradnju novih biciklističkih i pješačkih staza kao i garaži i punionica za električna vozila. Održivi prijevoz planira se i za slobodno vrijeme te postoje značajni projekti za izgradnju žičara koja bi imala rekreativnu, ali i poslovno-logističku funkciju.