Poslovni sustav Energia naturalis domaća je tvrtka koja posao širi i izvan zemlje. S direktorom i vlasnikom Pavlom Vujnovcem razgovarali smo o njezinu najznačajnijem projektu u Luci Ploče, terminalu za skladištenje i pretovar naftnih derivata, eventualnom preuzimanju posrnule kutinske Petrokemije, rukometu i drugim temama.
Od ove godine formirani ste kao holding, najznačajniji dio poslovanja je plinski biznis, no širite se i na druge segmente u zemlji i regiji.
Prvo plinarsko društvo je dominantni nositelj naših današnjih uspjeha i kroz godine je izrastao u regionalnu energetsku kompaniju sa širokim spektrom poslovanja – od distribucije plina, opskrbe plinom, trgovine električnom energijom, informacijskih i komunikacijskih tehnologija preko investicijskih projekata do logistike i projekata proizvodnje energije iz obnovljivih izvora – što danas objedinjavamo pod menadžment sustavom Energia naturalis. ENA je jedan od najbrže rastućih poslovnih sustava u regiji. Uz energetski dio, zajedno s lukom, željeznicom, skladištima, postaje vrlo ozbiljan vertikalno integrirani sustav, jedinstven na ovim prostorima.
Kakvi su rezultati poslovanja za prošlu godinu?
Ukupan prihod grupe rastao je više od 25% u odnosu na 2014., pri čemu smo znatne prihode ostvarili i u tvrtkama koje posluju na stranim tržištima. Domaća smo tvrtka s najbržim rastom. Odradili smo ozbiljne pripreme za početak intenzivnog investicijskog ciklusa – dominantno sa svrhom diversifikacije poslovanja. Intenzivno gradimo svoju poziciju u regiji na tržištima Mađarske, Slovenije, BiH i Srbije gdje imamo dugoročne planove u svim segmentima našeg poslovanja. Dok smo u 2014. imali 67 zaposlenih, danas nas je 125 te zapošljavamo i dalje. Posebno smo ponosni što gotovo polovicu čine inženjerski profili. Zahvaljujući jasnoj strategiji i brzom donošenju odluka, ostvarili smo rast prodaje plina više od 33% u odnosu na 2014.
Investicija u Luci Ploče je velika, kada se očekuje završetak projekta i kakvo je njegovo značenje?
Početkom kolovoza 2015. PPD i VTTI, jedan od najvećih operatora i vlasnika terminala za skladištenje naftnih derivata u svijetu, potpisali su sporazum o razumijevanju s namjerom da u budućnosti pokrenu zajedničku investiciju i razvoj terminala za skladištenje i pretovar naftnih derivata u Luci Ploče. Naša je namjera u suradnji sa snažnim svjetskim partnerom realizirati zajedničku investiciju koja će ukupno iznositi oko 135 milijuna eura. Pri tome će VTTI pružiti stručnu, tehničku i operativnu podršku u razvoju terminala, a osim što će dovesti izravne strane ulagače u Hrvatsku, sudjelovat će u razvoju Luke Ploče u međunarodno čvorište za uvoz i izvoz za cijeli Jadran. Odluke velikih stranih investitora o pokretanju određenog projekta uvjetovane su rejtingom države i rejtingom domaćeg partnera, odnosno njegovim znanjima, sposobnostima, iskustvom...
PPD je u ovom slučaju dokazao da je u stanju poslovati sa svjetskim industrijskim liderima koji su itekako u poziciji birati i države i partnere i projekte...
No, projekt je bitan i za Hrvatsku?
Distribucija naftnih derivata kroz terminal u Pločama ublažit će ograničenja koja postoje vezano uz infrastrukture distribucije naftnih derivata i ukapljenog naftnog plina (UNP) za cijelu regiju. Nakon završetka radova, novi terminal će omogućiti jeftiniji i sigurniji uvoz naftnih derivata i UNP-a, i to morskim putem, te distribuciju naftnih proizvoda na brojna tržišta jugoistočne Europe. Dolazak partnera kao što je VTTI u Republiku Hrvatsku ima brojne učinke. Jasan je signal najvećim investitorima u svijetu da je u Hrvatskoj moguće naći ozbiljne partnere te započeti i završiti veliki projekt. Skladišni terminal za UNP i naftne derivate, osim financijske koristi za državu, donosi i povećanje energetske neovisnosti. Također, uz Zračnu luku Zagreb ovo je vjerojatno jedna od najvećih privatnih investicija u RH s isključivo pozitivnim učinkom na državni proračun, tj. bez ikakvih potpora iz europskih fondova ili državnog proračuna. Jako je važno istaknuti kako razvoj suvremenih i najvećih luka u svijetu podrazumijeva gradnju industrijskih i energetskih postrojenja u njihovu sastavu, uz poštovanje najviših ekoloških standarda. Gradnja suvremene luke pokreće razvoj cijeloga područja, koje novim zapošljavanjem i novim projektima stvara perspektivu budućega razvoja. Skladišni prostor za naftne derivate bit će kroz nekoliko faza u punoj funkciji sredinom 2018.
Plin je važna tema na svjetskom tržištu...
Plin je, uz obnovljive izvore, energent budućnosti zbog globalnog svjetskog određenja prema niskougljičnim izvorima energije. Kao takav igra vrlo bitnu ulogu u geopolitičkim previranjima. Dio tih previranja vrti se oko borbe za dobavne i transportne pravce koji određenim državama daju veću energetsku neovisnost i utjecaj u regiji.
Već dulje aktualna je priča vezana za ulaganje u LNG na Krku...
Hrvatsko plinsko tržište dobro je razvijeno, s kvalitetnom konkurencijom i raširenom infrastrukturom. Plin je u najvećoj mjeri dostupan svim građanima Hrvatske. Hrvatska proizvodi 50% vlastitih potreba, ima vlastito skladište, preko dva interkonektora ima izravan pristup istočnim i zapadnim izvorima plina, kao i pristup plinskim čvorištima na kojima se odvija veći dio trgovine plinom. Svim ovim alatima Hrvatska ima visoku razinu sigurnosti opskrbe, kojoj će pridonijeti i projekt LNG terminala na Krku. LNG terminal kao projekt doprinosi diversifikaciji dobavnih pravaca i sigurnosti opskrbe, no Hrvatskoj donosi i geostratešku prednost u regiji jer je upravo na regiju orijentiran i donosi joj energetsku sigurnost i stabilnost. Kao i svim tržišnim akterima, i nama su LNG izvori interesantni kako bi dodatno snizili razinu rizika dobave i diversificirali portfolio.
Vjerojatno se slažete da je plutajući LNG prihvatljiviji?
Da, jer je jeftiniji, brži, jednostavniji i s manje rizika od fiksnog terminala. Plutajući u svakom trenutku možete odspojiti i prodati ili iznajmiti, a fiksni, ako se tržišni uvjeti naglo promijene, postaje veliki financijski teret. Jedina prednost fiksnog terminala je mogućnost nadogradnje skladišnog prostora, dok je kod plutajućeg veličina zadana, a najčešći je onaj sa 170 tisuća kubika zračnog prostora, što je sasvim dovoljno.
Imate velika potraživanja od Petrokemije, a i predali ste ponudu za preuzimanje?
Mi vjerujemo u Petrokemiju te prepoznajemo da u sinergijskom odnosu PPD-a i Petrokemije postoji razvojni potencijal. Zato smo Petrokemiji pomagali dosad i pomažemo joj i dalje. PPD je kontinuirano spuštao već prije ugovorene cijene prirodnog plina pa smo tako i nedavno potpisali novi aneks postojećeg ugovora u kojem smo kroz više ustupaka bitno pozitivno utjecali na financijsku situaciju Petrokemije. Petrokemija će teško realizirati svoje potencijale bez strateškog partnera. Dugovi su veliki i potrebna je financijska stabilizacija tvrtke.
Također, postoje velike obveze investiranja s ciljem zadovoljavanja ekoloških standarda Europske unije, što će dodatno otežati poslovanje Petrokemije u budućnosti. Spremni smo pomoći u stabiliziranju poslovanja, zadržavanju radnih mjesta te pokretanju tehnološkog i poslovnog razvoja ovog poslovnog sustava strateški važnog za ukupno gospodarstvo RH.
Ušli ste i u nove segmente poslovanja, npr. ESCO, obnovljivi izvori energije...?
Pokrenuli smo značajan investicijski ciklus kroz koji reinvestiramo dobit ostvarenu zadnjih godina u projekte u Hrvatskoj.
Osim ulaska u vlasništvo Luke Ploče i razvoja projekata unutar luke, značajne investicije planiramo u energetsku učinkovitost kroz ESCO projekte, razvoj željezničkog transporta i generalno u logističke projekte te energetiku općenito. To je strateški pristup diversifikaciji našeg poslovanja. Zbog loše situacije u gospodarstvu smatramo da je vrlo važno da subjekti koji ostvaruju dobit na tržištu RH svoju dobit tu i reinvestiraju.
Jaki ste i u regiji?
Prije godinu i pol dana smo krenuli graditi tvrtku u Mađarskoj gdje radimo opskrbu krajnjih kupaca prirodnim plinom i već ove godine ćemo imati udio na tržištu veličine oko 100 milijuna kubika plina. U Beogradu smo otvorili ured i pripremamo se za otvaranje tržišta plina u Srbiji, ali planiramo ići i u druge segmente poslovanja, primjerice proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora ili energetsku učinkovitost. U BiH poslujemo oko šest mjeseci i također kao i u Srbiji pripremamo se za liberalizaciju, u Sloveniji nam je sjedište tvrtke koja se bavi kratkoročnom trgovinom struje u regiji. Krajnje kupce zasad opskrbljujemo samo u Hrvatskoj i Mađarskoj jer tržišta BiH i Srbije još uvijek nisu liberalizirana. Puno radimo na razvoju poslovanja u regiji, obilazimo kupce, potencijalne partnere...
Vezu s bivšim ministrom Vrdoljakom često navode kao razlog vašeg uspjeha...
PPD postoji od 2001. Ja sam došao 2006. kada je to bila mala tvrtka u mađarskom vlasništvu, u posjedu tvrtke E.ON DDGAZ, koja je, pak, bila dio moćnog njemačkog E.ON-a. U to vrijeme počinju ozbiljni financijski problemi te se vlasnik odlučio povući iz PPD-a. Nijemcima je bilo važno izići iz posla u Hrvatskoj sa što manje gubitaka, a tvrtku prepustiti nekom tko je voljan preuzeti dugove PPD-a. E.ON ih je ponudio meni, a ja sam preuzeo rizik. Povezao sam se s tvrtkom E.ON Ruhrgas, koja je trgovala plinom u cijeloj Europi. Zajednički smo počeli raditi na otvaranju tržišta plina u Hrvatskoj. Nijemci su u tome imali velikog iskustva u Mađarskoj, zemlji koja je u EU ušla devet godina prije Hrvatske. Proučavao sam mađarski model liberalizacije plinskog tržišta, u potpunosti ušao u taj proces svjestan da će se isto događati i u Hrvatskoj. U tom trenutku nitko drugi u zemlji nije razmišljao unaprijed. Kad je liberalizacija započela, PPD je bio potpuno spreman i prvi je uvezao prirodni plin u RH mimo dotadašnjeg monopolista. Imali smo znanje kojem nitko u Hrvatskoj nije mogao konkurirati. Uskoro će se tržište otvoriti u Srbiji, a u budućnosti i u BiH. Kao što znate, mi smo već tamo. Otvaranje hrvatskog tržišta i promjene zakonske i podzakonske regulative događalo se u vrijeme ministra gospodarstva Đure Popijača. A s bivšim ministrom Vrdoljakom se znam kao Osječanin i pripadnik iste generacije. U gradu kao što je Osijek bilo bi čudno da se ne znamo. No, želio bih demistificirati ovu temu. Nigdje u svijetu energetika kao strateška grana gospodarstva ne može funkcionirati ako nije usklađena s energetskom strategijom koju definira politika. Katkada se pitam koliko licemjerni možemo biti. Uspjeh stranih tvrtki koje dolaze i izvlače kapital iz zemlje nikoga ne boli i ne čudi. Nitko ne dovodi u pitanje znanje i stručnost stranaca. Kada uspije domaća tvrtka koja zapošljava i koja zaradu ulaže u vlastitoj zemlji, razlozi se traže u svemu samo ne u znanju, strategiji i promišljenim poslovnim odlukama. No, mi smo tu i ovaj posao znamo najbolje u ovoj zemlji. Iz naše zemlje gradimo regionalnu poziciju i zaradu ulažemo i ulagat ćemo ovdje.
Ovaj ste tjedan, drugi put, dobili Medalju grada Vukovara. Koliko je značajno vaše poslovanje za Vukovar?
Vjerujem da je jako važno. Trudimo se primjerom pokazati i drugim tvrtkama u Hrvatskoj da Vukovar može biti kvalitetno poslovno okruženje. Smatramo da je otvaranje radnih mjesta i razvoj ukupnog poslovnog okruženja jedini put za razvoj Vukovara, Slavonije i Hrvatske u cjelini.
Planovi?
Puno ih je, ali izdvojio bih jedan. U završnoj smo fazi pokretanja zaklade Novo sutra čije će sjedište biti u Vukovaru. Zaklada će imati humanitarni karakter i pomagati najranjivijim skupinama društva. Upravo je i to jedan od načina na koji primjerom pokazujemo koliko je važno vratiti zajednici kada si u prilici. Voljeli bismo da i drugi koji u ovoj zemlji ostvaruju dobit slijede naš primjer.
Prisutni ste i u sportu.
Jesmo. Jako smo ponosni na uspjehe rukometnog kluba PPD Zagreb. Vjerovali smo u njih i njihov uspjeh, uz njih smo u pobjedama i u porazima. Sjajna su ekipa i mislim da smo odličan tim. Ono što priču PPD Zagreba čini izuzetnom jest činjenica da s malim proračunom klub ostvaruje najveću posjećenost u Ligi prvaka. Osim vodstva kluba, zasluge za velike uspjehe treba priznati i genijalnom treneru Veselinu Vujoviću koji sa svojim neprijepornim autoritetom vodi ekipu mladih isključivo hrvatskih igrača.
>>Za Petrokemiju stiglo čak pet ponuda, među njima Ina, MET, PPD