Peleti su naša budućnost, a njima grijemo druge države

Od ukupne svjetske proizvodnje peleta od 27 milijuna tona godišnje u Hrvatskoj se proizvede 1%, što nije loš rezultat za malu državu poput naše. No žalosno je to što više od 90% tog ekonomičnog i ekološkog goriva završi u izvozu, u državama koje puno ozbiljnije shvaćaju važnost obnovljivih izvora energije od nas, čulo se na jučerašnjoj 6. međunarodnoj energetskoj konferenciji o biomasi i obnovljivim izvorima energije (OIE) u zagrebačkom Westinu.

Građani dižu potrošnju

Direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran kaže kako svaki dan 40 tegljača putuje samo prema Austriji gdje se tamošnje elektrane "griju" našom sječkom. Austrija, koja si je do 2020. zacrtala 20% obnovljivih izvora energije, već je lani bila na 33%, od čega 17% čini biomasa. Izmjenama uredbe o javnoj nabavi Hrvatska bi vrlo lako mogla propisati da se stari sustavi na fosilna goriva moraju zamijeniti sustavima na obnovljive izvore energije. No potrošnja i promocija peleta u Hrvatskoj očito idu presporo.

Iz Hrvatske udruge proizvođača peleta, briketa, drvne biomase i pripadajućih tehnologija godinama lobiraju za pelet u čemu bi im, smatraju, i država trebala pomoći. Potencijal biomase, zna li se da je čak 48% teritorija Hrvatske pod šumama, ogroman je. S nekoliko milijuna tona drvnih ostataka, iz kojega prešanjem nastaju peleti ili drvno biogorivo, u nas bi se mogli grijati deseci gradova srednje veličine, javne ustanove, škole, vrtići... Od plina su jeftiniji 30% te 50% od loživog ulja.

Dva kilograma peleta daju istu količinu topline kao i jedna litra loživog ulja, a u atmosferu sagorijevanjem ispuštaju samo 18 grama CO2, nasuprot 295 grama ili 16 puta više iz lož-ulja. No ispada da su trenutačno najosvješteniji građani koji dižu potrošnju, u čemu im posljednjih godina pomaže i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Predstavnica Fonda Vesna Bukarica kaže da su u 2015. građanima s 9 milijuna kuna sufinancirali kupnju 484 kotla na biomasu.

Budućnost u bioenergiji

Raoul Cvečić Bole, predsjednik te udruge i direktor Energy Peletsa iz Delnica, napominje kako klasična energija bazirana na fosilnim gorivima proizvodi više od 60% svih globalnih štetnih emisija stakleničkih plinova, što se snažno odražava i na klimatske promjene.

– Naš sektor, naša biomasa, pelet i briket imaju veliki potencijal u ublažavanju svjetskih klimatskih izazova na održiv, raznolik i troškovno prihvatljiv način – tvrdi Bole, zadovoljan što se i klimatska konferencija UN-a COP 21 u Parizu ovih dana bavi novim energetskim rješenjima poput biomase. Ona je, dodaje, najbrži, najčišći, najpouzdaniji i ekološki najučinkovitiji model promjene stanja uzrokovanog primjenom fosilnih goriva, tako da se u RH ne smijemo miriti s neznanjem administracije i javnih naručitelja ili s komforom javnih projektanata, kojima je u projekte najlakše ugraditi sustav na fosilna goriva.

Predsjednik Svjetske udruge za bioenergiju Heinz Kopetz jučer je istaknuo kako je takva energija budućnost. Potražnja za peletima lani je na svjetskoj razini rasla 22%, najviše u Europi i SAD-u. Za razliku od našeg dijela Europe, u skandinavskim zemljama već sada trećina ukupno potrošene energije otpada na biomasu.

>> Drvni peleti – Od nafte i plina jeftiniji i 40%, a C02 neutralan