Godišnja konferencija Europskog fonda za jugoistočnu Europu (EFSE) u Berlinu okupila je nedavno njihove brojne partnere, među kojima je respektabilan udio tvrtki koje se ubrajaju u društvene poduzetnike. O poslovanju jedne od njih, etične banke GLS Bank, razgovarali smo s Damianom Pilkom koji je zadužen za upravljanje imovinom. Prva su i najveća etična banka u Njemačkoj s 40-godišnjom tradicijom i 4,04 mlrd eura aktive.
Banke se od krize hrvu s brojnim problemima od kojih se neki čine teško rješivima, a reputacija im je ozbiljno narušena. Smatrate li da je budućnost bankarstva u etičnim bankama?
Činjenica da je ovo različit model bankarstva razlog je što sam počeo karijeru u GLS Banci; razlikuju se pristup, metode, ali i svrha. Ne znamo jesmo li budućnost bankarstva općenito, ali nadamo se da smo dobra strana budućnosti.
Je li način na koji poslujete prikladan samo za niše ili je primjenjiv na širu bazu klijenata?
Etični pristup ne mora biti rezerviran samo za niše. No postoje namjene koje ne financiramo. Ako želite kupiti automobil, kod nas ne možete dobiti kredit za to. Zanima nas obnovljiva energija, socijalno poduzetništvo. Investiramo u tvrtke koje žele doprinijeti društvu, primjerice, u željezničke tvrtke kako bismo poboljšali javni transport i učinili ga dostupnijim većem broju građana, smanjili emisiju CO2. Prije 30 godina vjetroelektrane su bile niše na energetskom tržištu i trebale nekoga tko će financirati taj vid obnovljive energije. Uvijek trebate nekoga to će financirati niše dok ne postanu veliki dio tržišta. Naravno da želimo financirati velike igrače, ali i nove stvari na tržištu. Imamo oko 200 tisuća klijenata.
Koliki dio profita reinvestirate?
Pokrivamo troškove poslovanja i tri posto profita ide na dividende. Reinvestiramo barem 60 do 70 posto.
Kratica imena u prijevodu vam znači Društvena banka za kredite i davanje. Što to dajete svojim klijentima, koje servise i usluge?
Imamo fondaciju u kojoj je novac za financiranje novih projekata. Klijenti mogu sami odlučiti u koju će se svrhu upotrijebiti njihovi depoziti, što ćemo njima kreditirati. Depoziti se tako mogu namijeniti za startupove, nove projekte. Da, nekad i dajemo kapital, nekad jednostavno morate dati novac a da ne očekujete da ćete ga dobiti natrag – kao socijalnu podršku nakon kriza, katastrofa...
Koliko ste loših kredita imali u krizi, kako sad stojite s njima?
Nikad ih nismo imali više od jedan posto, a sad oko 0,21 posto. Vrlo malo.
Kad govorite o načinu na koji financirate, ponekad se čini da preuzimate velike rizike... Kreditirate startupove, odobravate kredite studentima koji ih trebaju vraćati tek kad se zaposle i to kao postotak plaće za koju i ne znate kolika bi mogla biti...
Financiranje startupova ne ide izravno iz banke, nego preko drugih institucija. Kao banka vrlo smo konzervativni. Ljudi koji dobivaju kredit od GLS-a dijele iste vrijednosti po kojima mi poslujemo, tu leži dio pozitivne selekcije i zato imamo niži udio loših kredita od drugih. Ako ih odobravamo izvrsnim studentima, velika je šansa da će se zaposliti brzo i biti dobro plaćeni.
U Hrvatskoj se tek osniva Etična banka. Što poručujete onima koji sumnjaju u održivost tog modela?
U osnovi je to model koji funkcionira: ako financirate održive tvrtke i vaša je banka održiva, stvar je vrlo jednostavna. Naš je model planiran dugoročno, za uspjeh tijekom desetljeća. Klasične banke stavljaju naglasak na kratkoročni povrat uloženog u visokim stopama. Uostalom, u konkurenciji s njima dobili smo nagradu za održivost biznisa.
Ipak, činjenica je da vi radite u stabilnoj i rastućoj ekonomiji, a Hrvatska je ranjivo tržište...
Naravno, ako osnivate tvrtku, trebate klijente. Banka uvijek slijedi ekonomiju i ponašanje klijenata; ako ona raste, raste i posao. No bitan je i stav zaposlenika: mnogi su nam prešli iz Deutsche Banka, Commerzbanka, objašnjavajući da žele raditi nešto što ima smisla; to su visoko kvalificirani ljudi koji su željeli raditi za tvrtku koja je svjesnija svoje uloge u društvu, ali s istim know-howom i profesionalnim pristupom.
Banka je osnovana kao dio antropozofijske inicijative, u nadzornom je odboru sjedio Rudolf Steiner. U kojoj je mjeri ta filozofija bila ili jest prisutna u poslovanju banke?
Imamo otvoren stav, nije baš da morate vjerovati u učenje Rudolfa Steinera i njegovu filozofiju da biste radili kod nas (smijeh). Prilično sam siguran da neki zaposlenici nisu ni čuli za njega. Mi smo ekipa s vrlo različitim stavovima, kao drvo s puno grana, no zajednička nam je jaka intrizična motivacija, za razliku od komercijalnih banaka u kojima je to izvanjska motivacija, materijalna, bazirana na visokim primanjima i statusu u društvu. Uvjereni smo u ono što radimo, nemamo takav pritisak na prodaju i ostvarivanje prihoda radi njih samih, nego smo visoko motivirani unaprijediti dnevno poslovanje. Ujutro se budim sretan što idem raditi u ovu banku.
Kakve su vam kamatne stope na depozite i kredite? Imate li neke limite?
Najveća je kamata koju naplaćujemo ako klijent povlači depozit iz banke – 7,25 posto. Mi ne isplaćujemo kamate na depozite.
Što onda motivira klijente da štede kod vas?
Kad im otvorimo račun, oni mogu odlučiti gdje će se novac koji ostavljaju na tom računu uložiti; hoće li ići za financiranje obnovljive energije, stambeno kreditiranje, financiranje obrazovanja, vjetroelektrane ili neki drugi vid obnovljive energije, proizvodnju organske hrane ili nešto drugo. Ako je novac duže na štednom računu, četiri ili pet godina, isplaćujemo neke sitne kamate. Kad su posrijedi kamate na kredite, sad su vrlo niske, ali ovise o namjeni: za financiranje vjetroparkova, primjerice, oko jedan posto, a najviša je između četiri i pet posto.
Kako biste najjednostavnije objasnili razliku između etičnih i klasičnih banaka?
Osnovna je razlika što imate etičan pristup izboru onoga što financirate; što želite kreditirati, a što ne. I nije zasnovan na financijskom povratu, nego na društvenim standardima. To je i pragmatičan pristup; ljudi koji rade u banci i klijenti su filantropi, ali točno znaju da žele promijeniti stvari i pitaju se kako sami mogu doprinijeti promjeni svijeta.
>>Niže kamate vrijedit će i za konvertirane kredite u eurima
>>Zaba od 1. siječnja snižava kamatne stope na kredite građanima
Sve to sto je pod EU kisobranom i u EU valuti je jako rizicno, to se svaki cas moze srusiti kao kula od karata. Svi pametni ljudi stede u bogatim i stabilnim zemljama, a ne u toj prciji krcatoj izbjeglica s tvrdjama i zicama okolo na svakom koraku. Iz te ludnice je najbolje bjezati, posto ce oni pokupiti svu ustedjevinu narodu, ako dodje do malo vece frke, a evo vec ucjenjuju drzave da moraju platiti Turskoj za izbjeglice, sto nema veze s pameti. I tako ce ubuduce sve biti, sve veci i veci teror i pritisak na drzave i narode.