Dosadašnja ulaganja u poduzetničke zone nisu dovoljno učinkovita, utvrdila je Državna revizija koja je provela opsežnu analizu tog projekta zamišljenog kao pokretača gospodarstva i ravnomjernog razvoja svih područja Hrvatske. Ukupno je od 2004. do kraja 2013. godine u poduzetničke zone uloženo 2,03 milijarde kuna, od čega izravno iz državnog proračuna putem ministarstava 823 milijuna kuna, dok je preostala 1,21 milijarda kuna procijenjena vrijednost darovanih nekretnina za zone. U 20 županija ukupno je uz pomoć države osnovano 348 zona, a najveća izdvajanja država je imala 2008. godine, ukupno više od 113 milijuna kuna, dok je apsolutno najniži iznos izdvojen prošle godine, tek nešto manje od 10 milijuna kuna.
Iz podataka po županijama, izuzev Grada Zagreba, dobiva se informacija i da je u planovima općina i gradova bilo predviđeno osnivanje ukupno 1308 zona, a u funkciji ih je potkraj prošle godine bila tek trećina, točnije 449 poduzetničkih zona. Kod poduzetnika u zonama bilo je zaposleno 69,4 tisuće radnika. U njima su bila aktivna 2674 poduzetnika, dok je visok udjel onih bez aktivnosti, 1428. Pritom je u pet županija čak veći broj neaktivnih od onih koji posluju u zonama.
Podbacili ciljevi
Ne ohrabruje ni podatak da nakon svih godina ni one zone koje su stavljene u funkciju nisu ispunile zacrtane ciljeve da 80 posto poduzetnika koji posluju u njima bude iz proizvodnog sektora. Taj, čini se, preambiciozan cilj ispunjen je samo na razini Šibensko-kninske županije.
Revizori najviše zamjeraju nedovoljan nadzor nad trošenjem odobrenih potpora i nepotpuna izvješća korisnika o opravdanosti dodjele sredstava, a po njihovu nalazu i koordiniranosti manjka državnih tijela koja se bave zonama. Resorna ministarstva poduzetništva i obrta, gospodarstva te regionalnog razvoja i fondova Europske unije k tomu nisu imala podatke o kretanju broja malih i mikropoduzeća, a ni o tome je li bilo povećanja broja zaposlenih, kako je bilo predviđeno programima za razvoj poduzetničkih zona.
Pojedinačno je najviše novca iz državne blagajne otišlo u Osječko-baranjsku i Splitsko-dalmatinsku te Varaždinsku županiju, a najmanje u Dubrovačko-neretvansku. Nekretnine je pak država dodijelila za 157 zona, i to najviše za zone u Sisačko-moslavačkoj te Virovitičko-podravskoj i Osječko-baranjskoj, a ponovno najmanje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, s time da prema izvješću za zone u Krapinsko-zagorskoj županiji nije darovan ni kvadrat zemljišta.
Do kraja prošle godine utvrđeno je i da pojedine darovane nekretnine lokalne samouprave nisu privele namjeni u skladu s ugovorima te su prodavane u rokovima kraćim od tri godine kako je predviđeno. Osim toga, revizori u izvješću navode i kako su od Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom zatražili podatke o tome što su poduzeli na povratu imovine koja nije regularno korištena i naplati naknade za darovanu nekretninu u visini tržišne vrijednosti u vrijeme raskida ugovora, no odgovor do kraja rujna, ističu, nisu dobili.
Novac se vraća
Ministarstvo poduzetništva Gordana Marasa izvijestilo je revizore i da od 37 zona kojima su odobrena sredstva u visini 23 milijuna kuna u ugovorenom roku nisu dobili dokumentaciju o trošenju više od polovice novca te su aktivirana i sredstva naplate, a o tome je obaviješteno i Državno odvjetništvo. Te su mjere, kažu, već rezultirale povratom u proračun oko sedam milijuna kuna.
Za ubuduće revizori resornim ministarstvima savjetuju da potiču one zone u vlasništvu dva ili više manjih gradova i općina, dok pojedinačno ministarstva, županije, gradove i razvojne agencije te poduzetničke centre i inkubatore poziva na povezivanje i zajednički nastup u pribavljanju sredstava iz fondova Europske unije za financiranje poduzetničkih projekata kako bi se ostvarili ciljevi poduzetničkih zona. Onim gradovima i općinama koji nisu investirali u neke od planiranih zona savjet je da promisle o prenamjeni i stavljanju zemljišta u neku drugu, korisnu svrhu.