U ljubavi i ratu sve je dopušteno, a kako odnos hrvatske Vlade i mađarskog MOL-a sve više podsjeća na rat, u tom kontekstu možda se i može naći opravdanje za prisilnu dražbu Inina plina koja se ovih dana provodi u plinskom skladištu Okoli. Ipak, ako je hrvatska Vlada odlučila zauzeti čvršću poziciju prema MOL-u, a posredno i prema Ini kojom mađarska kompanija operativno upravlja, taj stav ne bi smio biti podloga temeljem koje će privatne kompanije – bile one mađarske ili hrvatske – ostvarivati ekstraprofit.
A upravo to bi mogao biti rezultat “afere plin” s obzirom na to da plin koji Ina trenutačno drži u skladištu mogu kupiti samo one tvrtke koje imaju zakupljene kapacitete u tom skladištu – HEP, mađarski MET i domaći PPD. Taj odnos snaga izravna je posljedica odluke Vlade da HEP-u dodijeli status reguliranog opskrbljivača kućanstava te 70 posto kapaciteta skladišta. Ministar Vrdoljak danas će reći da se Ini osvetio kalkulantski pristup pri najmu skladišta, u čemu ima istine, no neosporno je i da problema ne bi bilo bez nove regulacije koju je, potpuno nenajavljeno, predložilo njegovo ministarstvo. Te izmjene pravdale su se većom sigurnosti dobave i zaštitom potrošača, no sad ispada da bi njihov prvi efekt mogao biti transfer više stotina milijuna kuna iz Ine u privatne džepove.
Kome je to cilj i može li se to smatrati javnim interesom? Teško je shvatiti zašto plin po diskontnoj cijeni dosad nije, primjerice, kupio HEP, za potrebe strateških rezervi – koje bi uskoro u slučaju eskalacije krize u Ukrajini mogle biti vrlo potrebne.
>>Ina od Vlade traži: Zaustavite ovu neodgovornu i štetnu aukciju!
To me strašno brine!