FARMACEUTIKA

Plivi izazovi, Belupo osvaja rusko tržište

Foto: Tatjana Tadic/PD/PIXSELL
Pliva
Foto: Luka Stanzl/Pixsell
Michael Furjan
Foto: Marijan Susenj/PIXSELL/Ilustracija
Lijekovi
30.08.2019.
u 18:53
U prvom polugodištu ove godine vodećim sektorskim tvtrkama prihodi, rastu, a u fokusu su im ulaganja u istraživanje i razvoj te primjena novih tehnologija
Pogledaj originalni članak

Farmaceutska industrija u Hrvatskoj snažno je izvozno orijentirana industrija koja uz ICT i turizam kontinuirano doprinosi rastu BDP-a pa je uz sustavna ulaganja u obrazovanje zaposlenih i nove tehnologije u 2018. zadržala poziciji jedne od vodećih visokotehnoloških industrija uz stabilan rast prodaje lijekova i farmaceutskih supstancija.

U ovoj godini industrija je dočekala izjednačavanje stope PDV-a na lijekove bez obzira da li se radi o bezreceptnim proizvodima ili lijekovima na recept, uz dodatno porezno rasterećenje rada tijekom 2018. godine. Pliva, Belupo i JGL i dalje su najjači proizvođači u domaćoj farmaceutskoj industriji, i nalaze se među vodećim hrvatskim kompanijama i po prihodu, i po izvoznim rezultatima.  

Protekla 2018. godina za Plivu je bila izazovna, ali su unatoč globalnim trendovima optimizacije u farmaceutskoj industriji i restrukturiranju Teva grupe poslovali stabilno. Pad prihoda od gotovo 13 posto zabilježili su najvećim dijelom radi jednokratnih aktivnosti na tržištima na kojima posluju, no ukupna prodaja zabilježila je volumenski rast.

Pliva je tako imala rast od pet posto na hrvatskom tržištu, a sličan rast bilježe i na tržištima jugoistočne Europe. Godinu su posebno obilježile aktivnosti pripreme za serijalizaciju lijekova, zahtjevnom projektu u koji je Teva na svojim proizvodnim lokacijama uložila gotovo 800 milijuna kuna. Samo su u Zagrebu uvedena nova rješenja i oprema vrijedni 63 milijuna kuna, kako bi mogli zadovoljiti zahtjeve za serijalizaciju različitih zemalja u svijetu.

Foto: Tatjana Tadic/PD/PIXSELL
Pliva

- U prvoj polovici 2019. godine bilježimo pozitivne trendove i rast u gotovo svim segmentima poslovanja. Izvrsne rezultate možemo pripisati intenzivnim ulaganjima iz prethodnih godina tijekom kojih smo u različite elemente investirali više od milijarde kuna. Ponosni smo na konkurentnost naše lokacije u čitavom nizu područja, a osobito u onom dijelu koji nam omogućuje izvoz znanja koje je također naš vrlo važan proizvod. Upravo ulaganje u istraživanje i razvoj te primjenu novih tehnologija omogućio je značajne prihode u prvoj polovini 2019. što će se izuzetno pozitivno odraziti na ukupne rezultate poslovanje u 2019. godini - kaže predsjednik uprave Plive Mihael Furjan. Pliva je i dalje jedan od najvećih hrvatskih izvoznika s gotovo 90% proizvoda namijenjenih izvozu na strana tržišta, od čega 30 posto odlazi u SAD.

U 2018. godini Grupa Belupo je ostvarila 896,9 milijuna kuna prihoda od prodaje što predstavlja rast od 3,4 posto odnosno 29,4 milijuna kuna u odnosu na godinu ranije dok bi bez utjecaja tečajnih razlika prihodi procijenjeno bili viši 6,4 posto. Prema strukturi prihoda od prodaje na domaćem tržištu ostvaruju 43,2 posto, a 56,8 posto prihoda je od izvoza.

Vlastiti brendovi kompanije ostvarili su rast od 2,5 posto, ponajviše uslijed nastavka trenda rasta potražnje na tržištu Rusije te širenja distribucije na tržištima regije Centralna Europa. Kod najznačajnije kategorije Lijekovi na recept zabilježen je porast prihoda od prodaje u iznosu od 2,1 posto dok je bezreceptni program ostvario rast prihoda od prodaje u iznosu od 5,4 posto.

Prema zadnjim podacima nerevidiranog financijskog izvještaja objavljenog prije nekoliko dana, za prvih šest mjeseci ove godine, Grupa Belupo ostvarila je 455,2 milijuna kuna prihoda od prodaje što predstavlja rast od 5,2 posto u odnosu na isto razdoblje godinu prije. U Belupu napominju kako je kategorija bezreceptnog programa ostvarila rast prodaje od 9,1 posto, lijekovi na recept 2 posto, dok je kategorija Ostala prodaja, uslijed rasta prodaje trgovačke robe društva Farmavita, ostvarila rast od 16,4 posto. U 2019. godini domaće tržište raste za 3 posto, a ino tržište 6,7 posto u odnosu na 2018. godinu.

- Belupo punih 48 godina ulaže u gradnju i opremanje proizvodnih kapaciteta prema strogim zahtjevima regulatornih tijela. Uz to, Belupo postavlja vlastite kriterije kvalitete iznad tih zahtjeva. Tako nastojimo zadovoljiti sve veću potražnju Belupovih proizvoda na tržištu. Nova je tvornica krutih i polukrutih lijekova otvorila više od 200 novih radnih mjesta, a proizvodni su kapaciteti povećani 150 posto - ističu u kompaniji koja najveće uspjehe i tržišne udjele ima s lijekovima s učinkom na srce i krvožilni sustav, slijede lijekovi s učinkom na kožu te središnji živčani sustav.

Kao jedno od tržišta iznimno velikog potencijala izdvajaju tržište Ruske Federacije, gdje je Belupo prisutan pune 24 godine i s kojeg dolazi trećina prihoda s izvoznih tržišta. To je četvrto po veličini farmaceutsko tržište u svijetu, s ostvarenih 18,5 milijardi eura prometa u 2018. Na njemu posluje 1570 farmaceutskih tvrtki, a Belupo se nalazi na 100. mjestu na ljestvici, prema tržišnom udjelu.

Foto: Marijan Susenj/PIXSELL/Ilustracija
Lijekovi

Povećanjem portfelja preparata, ponajviše dermatoloških i kardioloških preparata, te sustavnim marketinškim pristupom, Belupo u Ruskoj Federaciji ostvaruje stalni rast prodaje. U 2018. godini ostvareno je 2,139 milijardi rublji bruto prodaje, što znači da smo u 2018. ostvarili rast od 16 % u odnosu na 2017. I dalje očekuju nastavak rasta izvoza u Rusku Federaciju, a podaci prvog kvartala za 2019. potvrđuju očekivanja. Bruto prodaja u Rusiji raste za 18 posto  za prvih šest mjeseci 2019. godine.

Mislav Vučić, glavni izvršni direktor riječke kompanije Jadran galenski Laboratorij JGL koja posluje na 50-tak tržišta svijeta, ističe kako je 2018. bila dobra godina, s rastom poslovnih prihoda od 6,6 posto i smanjenjem troškova od tri posto. Ukupni prihodi JGL Grupe u 2018. godini iznosili su 800 milijuna kuna, te je ostvareno 100 milijuna kuna operativne dobiti.

Glavni uspjeh tijekom 2018. godine bio je rast prodaje brži od referentnog tržišta u Hrvatskoj, Rusiji i Ukrajini, što je kompaniji omogućilo bolje upravljanje cijenama, zalihama i potraživanjima. Posljedično je došlo do smanjivanja zaduženosti i neto duga (prijevremenom otplatom kredita EBRD-a), čime je postignuta financijska stabilnost, likvidnost, veća profitabilnost, solidan povrat na imovinu i kapital, te bonitet.

- JGL je na dobrim temeljima nastavio zacrtanom strategijom rasta i razvoja i u prvom polugodištu 2019. Uz sjajan nastavak dvoznamenkastog rasta i pozitivnih trendova, posebice u dijelu rasta prodaje ključnih brendova Aqua Maris, Meralys i Vizol S na ključnim tržištima, JGL je početkom svibnja 2019. sklopio strateško partnerstvo s najvećim poljskim proizvođačem lijekova Polpharma, čime smo iznova dokazali vrijednost ulaganja u vlastita znanja, ali i izvozni potencijal hrvatske farmaceutske industrije - zaključuje Vučić.

Iako nije na tablici 505 kompanija s najvećim prihodima, najveći skok u prošloj godini napravila je tvrtka Pharmas u vlasništvu Luke Rajića, čiji je prihod porastao za gotovo 50 posto, a dobit je porasla nekoliko puta. Rajićeva kompanija, koja proizvodi lijekove u tvornicama u Popovači i Zrenjaninu (Srbija), raste zahvaljujući brzom širenju asortimana generičkih lijekova na recept, ali i brojnim bezreceptnim farmaceutskim proizvodima.

Na visokom mjestu po visini prihoda u tablici najvećih kompanija su četiri vodeće veledrogerije, Medika, Phoenix Farmacija, Medical Intertrade i Oktal Pharma, koje su lani imale ukupan prihod od gotovo osam milijardi kuna, no i njihovo poslovanje opterećeno je dugovima države. Zbog nabujalog duga bolnica za lijekove veledrogerije su ponovno krenule s tužbama i blokadama isporuke lijekova prema bolnicama najvećim dužnicima čiji rokovi plaćanja premašuju i 1000 dana.

Ukupni dospjeli dug prema veledrogerijama s krajem lipnja iznosio je 2,6 milijardi kuna, i svakog mjeseca povećava se za dodatnih 150 milijuna kuna. Najveći dužnici su županijske bolnice, kao sto su Dubrovnik, Sisak, Vinkovci. Slučaj Hrvatske prijavili su i Europskoj komisiji, izvijestivši ih da hrvatski pacijenti nemaju jednaka prava na zdravstvenu zaštitu kao ostali stanovnici EU, zbog propusta Vlade da konačno napravi reformu zdravstva.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.