Podivljali dugovi u EU 27 u zadnjih 10 godina

Grčki sindrom prijeti mnogim gospodarstvima Europske unije, pokazuju najnoviji podaci o rastu zaduženosti i proračunskog deficita. Zaduženost članica EU 27 dramatično se povećala u posljednjih 10 godina, a na ljestvici uvjerljivo vode Italija, čiji su dugovi iznosili 116% bruto društvenog proizvoda, i Grčka sa 115 % na kraju prošle godine. Samo su te dvije zemlje zadužene iznad vrijednosti vlastita BDP-a, a najbliža im je Belgija s dugom od 9 7% BDP-a.

Italija, Grčka i Belgija su tradicionalno najzaduženije članice EU, još 2000. godine imale su dugovanje veće od 100 % BDP-a. Zaduženost raste u većini zemalja.

Najviše je u ovom desetljeću narasla u Irskoj, sa 38 % na 64 % BDP-a. Slijedi Velika Britanija koja je zaduženost uvećala golemih 66 %, sa 41 % u 2000. na 68 % u udjelu BDP-a u 2009. godini. Čak 13 od 27 zemalja članica EU zaduženo je iznad gornje granice koju je propisala Europska komisija, a iznosi 60 posto udjela u BDP-a. Prije 10 godina gornji limit premašilo je samo pet zemalja. Uza spomenute Italiju, Grčku i Belgiju, dugovanja iznad 60 posto BDP-a imale su Austrija i Bugarska. Veći izdaci države za poboljšanje socijalnih prava najveći su razlog naglog rasta dugovanja zemalja EU u proteklom desetljeću. Po najnovijim podacima, čak 15 zemalja EU od njih 27 nije se držalo projekcija državnog duga od uvođenja eura.

Međutim, ima i nekoliko zemalja koje su smanjivale dug u proteklih 10 godina. To su Švedska, Danska, Španjolska, Slovačka i Bugarska, zemlja koja je najviše smanjila zaduženost, sa 74 % u 2000. na 15 % BDP-a u prošloj godini. Najpoučniji i najzanimljiviji je primjer Švedske. Tadašnji premijer Hans Göran Persson proveo je bolne strukturne reforme u gospodarstvu početkom ovoga milenija kada se država nalazila u teškoj krizi, tako da je Švedska danas, usprkos najvišim socijalnim pravima, i dalje najstabilnija zemlja EU po svim pokazateljima. Dug Švedske smanjen je od 2000. s 54% na 42% BDP-a u prošloj godini. Gledajući proračunski deficit, Švedska je također neprikosnovena s minusom od samo 0,5% u odnosu na ukupni BDP.

Najveći proračunski deficit u odnosu na BDP ima Irska. Zemlja čije je gospodarstvo najviše poraslo u proteklih 20-ak godina imala je proračunski minus 14,3 posto BDP-a u 2009. godini. Drugi najveći deficit ima Grčka, 13,6 posto BDP-a. Još dvije zemlje imaju budžetski minus veći od 10 posto BDP-a, a to su Velika Britanija (11,5 %) i Španjolska (11,2 %). Iako je Europska komisija propisala da je gornja granica za probijanje proračunskog deficita 3 posto BDP-a, taj limit premašile su čak 22 od 27 zemalja EU. Uz već spomenutu Švedsku, proračunski deficit manji od 3 posto BDP-a lani su imali još samo Luksemburg, Estonija, Finska i Danska. Na granici od 10 posto je i Portugal čiji se deficit popeo na 9,4 posto BDP-a. Portugal planira odgoditi neke velike javne projekte, a time ubrzati smanjenje deficita u ovoj godini. Portugalska vlada u ovoj godini namjerava smanjiti proračunski manjak na 8,3 posto BDP-a. Odgodom javnih projekata proračunski manjak dodatno bi se smanjio na 7,3 posto BDP-a, a do 2013. u planu je smanjenje na ispod tri posto, kroz zamrzavanje plaća u javnim službama, ukidanjem dijela poreznih olakšica, podizanjem poreznih stopa za bogate te uvođenjem poreza na kapitalnu dobit, kako je predviđeno Sporazumom o stabilnosti i rastu.

Podivljali dugovi i proračunski deficiti u posljednjih 10 godina ozbiljna su prijetnja gospodarstvu EU, ionako pogođenom najvećom ekonomskom krizom u posljednjih 80 godina.

Koliko je europsko gospodarstvo krhko najbolje pokazuje primjer Grčke. Iako je grčko gospodarstvo prilično malo, s BDP-om vrijednim 237 milijardi eura, što predstavlja samo 2,5 posto gospodarstva EU 27, grčka kriza srozala je euro na najniže razine i pokolebala investitore u cijelome svijetu. Iz navedenih podataka očito je da i mnoge druge članice EU nisu daleko od grčke sudbine. Nije stoga čudno da su najveće članice EU, Njemačka i Francuska, osnovale fond za spas eura i eurozone, vrijedan 750 milijardi eura. Švedski primjer pokazuje da je kriza pravo vrijeme za strukturne reforme u cijeloj EU.

Hrvatski državni proračun za 2010. planira 112,8 milijardi kuna prihoda, a rashode 121,4 milijarde kuna. Proračun je rađen na projekciji blagog rasta BDP-a za 0,5 posto, a predviđeni deficit proračuna središnje države bio bi 2,5 posto BDP-a.

Proračun je veći 904 milijuna kuna u odnosu na 2009. No, uzme li se u obzir to da ove godine treba izdvojiti znatna sredstva za prilagodbu EU, ukupno 3,4 milijarde kuna, očito je da se podosta rezalo u svim ministarstvima. Najveći su gubitaši u proračunu za iduću godinu poljoprivreda i brodogradnja s obzirom na smanjene subvencije za 695, odnosno 180 milijuna kuna. Međutim, ekonomski stručnjaci upozoravaju da će rast BDP-a biti manji od predviđenih 0,5 posto, tako da će biti nužan rebalans proračuna. Koliko je Hrvatska uronila u krizu najbolje govori gotovo dostignuta brojka od 320.000 nezaposlenih u ožujku ove godine, nakon čega je Vlada donijela hitne mjere gospodarskog oporavka, o provedbi kojih uvelike ovisi budućnost Hrvatske.

Prema posljednjim podacima HNB-a, bruto inozemni dug Republike Hrvatske na kraju 2009. iznosio je 44,6 milijardi eura, što je milijardu eura više nego na kraju studenoga, odnosno 4,6 milijardi eura ili 11,6 % više nego na kraju 2008. godine, a udio duga u BDP-u popeo se na 98,5 posto.