Poduzetnici zbrajaju štetu, mogao bi je osjetiti i turizam

– Trebamo učiniti sve da gospodarstvenici ne budu kolateralne žrtve izbjegličke krize. Rješenje se hitno mora pronaći jer Hrvatska na tržištu Srbije godišnje ima oko pola milijarde eura prometa i jer je to zajednički interes svih - poručio je potpredsjednik HGK Josip Zaher na sastanku s predsjednicima komorskih Udruženja s kojima se sastao kako bi zajednički raspravili o problemima koji su pogodili gospodarstvenike i štetama koje trpe radi obostranog zatvaranja granica, priopćeno je iz Komore. Svi su se složili da su štete velike i da se već osjećaju. 

Tvrtke su iskazale inicijativu za sastankom s relevantnim organizacijama, Udruženjem cestovnih prijevoznika i drugim relevantnim organizacijama te mjerodavnim predstavnicima vlasti obiju Vlada, kojima će se zajednički iznijeti problemi koje oba gospodarstva imaju radi političkih prijepora država.

– Zbog trenutne obostrane blokade prometa na graničnom prijelazu Bajakovo i ostalim prijelazima prema Srbiji, trenutno nam je nerealizirano i izgubljeno oko 10 tisuća tona prema  odredištima Srbije, Makedonije, Bugarske, Rumunjske, Grčke i Kosova, što je oko 3 milijuna eura. Dodamo li tome i potencijalnu opasnost da će, zbog stajanja željeznica i kamiona s našim proizvodima koji su već krenuli, krajnji kupci imati velikih poteškoća s vlastitim proizvodnjama, neizravno će i naš ugled, kao pouzdanoga hrvatskog dobavljača, biti narušen – upozorio je voditelj razvoja proizvoda u Petrokemiji Nenad Marinović.

Situaciju im dodatno otežava i činjenica da se sve događa u jesen kada je aktualna sjetva te samim time i primjena gnojiva, a štete koje su nastale u početku neće se moći  nadoknaditi u nadolazećim tjednima ili mjesecima, budući da su za njih planirane nove prodaje i isporuke. Kraju trenutne blokade prometa nadaju se svi ali kažu da to nije dovoljno, već se je, rekao je predsjednik Udruženja cestovnoga putničkog prometa pri HGK Antun Presečki, u tom smjeru treba i aktivirati.

– Inicijativa Udruženja cestovnoga putničkog prometa je uputiti pismo Privrednoj komori Srbije. U ovome slučaju smatramo bitnom komunikaciju s istovjetnim udruženjem koje djeluje pri PKS-u jer je ključno osvijestiti kako trebamo djelovati svatko u svome smjeru. Srpsko udruženje na promjene sa srpske strane, a mi s naše. Propustimo li, u tom smislu, biti aktivni, neće doći do promjene te će se ova trenutna situacija prolongirati, što uvelike ometa redovito obavljanje djelatnosti – zaključio je Presečki.

I predsjednica Udruženja međunarodnih otpremnika pri HGK Bosiljka Horvat kaže kako su problemi i štete koje trpe špediteri na graničnim prijelazima svakog dana sve veći. 

– Cijela akcija zatvaranja granica bila je preuranjena, ishitrena i nedovoljno iz analizirana i zato sada i jesmo u ovoj situaciji. Promet roba ne bi smio trpiti radi izbjeglica, a pogotovo ne na duži period. Svi trpimo štete zbog blokada puteva gospodarskih ruta, ali najveće će štete nastati kada će se gospodarske rute prebaciti na neke druge koridore kroz druge države. U ime svih plastičara apeliram na hrvatsku i srpsku Vladu da otvore granice za neometano poslovanje čim prije, upravo kako bi se izbjegle dugotrajnije posljedice. Dugo nam je trebalo da nakon rata stabiliziramo gospodarske odnose sa Srbijom i nema potrebe da nam se odnosi ponovno tako naruše. Siguran sam da će i Hrvatska gospodarska komora jednako kao i Privredna komora Srbije učiniti sve kako bi se izbjegle dugotrajnije posljedice ˜– rekao je direktor Straža plastike Josip Grilec.

– Smatram da se mora inzistirati na obostranom uspostavu koridora sa svim državama Europske unije, ali i s drugim zamljama kako bi roba, u mome slučaju riba, mogla nesmetano naći put do svojih prijašnjih kupaca i potrošača – mišljenja je predsjednik Udruženja ribarstva i prerade ribe pri HGK Milan Božić, a predsjednik Udruženja cestovnog teretnog prometa pri HGK Darko Vukadinović kaže kako i od resornoga ministarstva  očekuju konkretnu reakciju kao i zajedničku akciju s hrvatskim prijevoznicima jer bi njihova osnovna uloga trebala biti zaštita hrvatskog prijevozništva. 

– Duboko uvažavajući obranu hrvatskih nacionalnih interesa moramo upozoriti na ogroman gospodarski problem zbog sprječavanja slobode kretanja roba. Promet kao žila kucavica gospodarstva već je nekoliko dana blokiran što donosi štetu prijevoznicima kao i cjelokupnome hrvatskome gospodarstvu. U bilateralnoj razmjeni s Republikom Srbijom osjetan udjel čine robe iz hladnog lanca, a njihov je rok dostave i uporabe vremenski uvjetovan – kazao je Vukadinović.

Predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja pri HGK Nedo Pinezić smatra da Hrvatska stoji pred velikim izazovom suočavanja s milenijskom izbjegličkom krizom koja bi mogla obilježiti i iduću 2016. turističku godinu.

– Turizam je je poput poljoprivrede vrlo osjetljiv na vanjske utjecaje – meteorološke, socijalne, političke (ne) prilike u okruženju, a izbjeglička kriza u Hrvatskoj i Europi nije mali incident, tim više što ne znamo što slijedi i koliko će cijela situacija trajati no svakako će utjecati i na turizam. Nastavi li se nekontrolirani priljev izbjeglica, hrvatski turizam će to osjetiti.  Nastavi li se blokada prometa i granica, isto tako. Svaka mjera koja još više slabi ionako slabo domaće gospodarstvo ima multiplikativni i dalekosežni utjecaj – rekao je Pinezić.