U lukama nautičkog turizma u 2019. je ostvareno ukupno 918,5 milijuna kuna prihoda bez PDV-a, što je 7,2 posto više nego u 2018., a najveći udjel u ukupnim prihodima ili 652 milijuna kuna imali su prihodi od iznajmljivanja vezova, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Prihodi od iznajmljivanja vezova porasli su za 5,4 posto u odnosu na 2018., a osim tih, u strukturi ukupnih prihoda luka nautićčkog turizma u 2019. su još i prihodi od servisnih usluga, koji su blago smanjeni, za 0,6 posto, na 63,3 milijuna kuna, dok su ostali prihodi od 197,4 milijuna veći za 17,1 posto.
Luke u Šibensko-kninskoj s najviše prihoda
Po jadranskim županijama, najviši je prihod u lukama nautičkog turizma u 2019. od 233 milijuna kuna ili 3,5 posto viši nego u 2018., ostvaren u Šibensko-kninskoj županiji, koju slijedi Splitsko-dalmatinska županije čije su nautičke luke zabilježile 207 milijuna kuna prihoda ili 4,6 posto više.
Porastao je i prihod nautičkih luka na području Zadarske županije, za 4,5 posto, na 183,5 milijuna kuna, a iako su imale nešto manje prihode, u nautičkim lukama u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji rasli su dvoznamenkastim stopama, za 14 odnosno 17 posto, dok je u nautičkim lukama u Dubrovačko-neretvanskoj županiji prihod porastao 9,2 posto u odnosu na 2018.
I na stalnom vezu i u tranzitu više plovila nego 2018.
Porast prihoda u nautičkim lukama posljedica je i 4,6 postotnog povećanja, na nešto više od 14,2 tisuće plovila koji su u tim lukama bili u 2019. na stalnom vezu na datum 31. prosinca, od čega se vezom na moru koristilo 85 posto plovila, a samo mjestom na kopnu 15 posto.
Najviše je prema vrsti plovila na stalnom vezu u nautičkim lukama bilo jahti na jedra, 49 posto, te motorne jahte, 46,4 posto, dok je prema duljini plovila, a koja su koristila vez u moru, najviše bilo onih duljine 12 do 15 metara odnosno činili su udjel od 32 posto u ukupnom broju koja su koristila taj vez.
Prema zastavi plovila, najviše ih je ili 44 posto na stalnom vezu bilo pod zastavom Hrvatske, što slijede plovila pod zastavama Austrije, Njemačke, Slovenije i Italije.
Osim na stalnom vezu, u 2019. su luke nautičkog turizma zabilježile i poraste broja plovila u tranzitu, za 5,5 posto u odnosu na 2018., sa 205 tisuća takvih plovila.
I tu je bilo najvišpe jahti na jedra, 65 posto od ukupnog broja, potom motorne jahte i ostala plovila, a i tih je plovila bilo najviše pod zastavom Hrvatske, 48 posto, te potom iz Italije, Njemačke, Austrije i Slovenije. Plovila pod tim zastavama činili su 85,2 posto od ukupnog broja plovila u tranzitu.
Ti podaci DZS-a odnose se na 167 luka nautičkog turizma na morskoj obali Hrvatske, od čega je 78 marina, 75 sidrišta, devet privezišta te pet odlagališta za plovila.
Ukupna površina njihova akvatorija je 4,4 milijuna metara kvadratnih, a u njima je bilo ukupno nešto malo više od 18 tisuća vezova.