Europa je korak bliže uvođenju novog poreza na banke. Ovotjedni summit predsjednika europskih država ili vlada u Bruxellesu završio je dogovorom da se ide na zajedničko oporezivanje banaka, a s tim će prijedlogom europski političari ići i prema svjetskim ekonomskim liderima na skorom summitu G-20.
Stres-testovi
Nakon što je svijet potrošio milijarde za saniranje svjetske financijske krize, utjecajni se političari mjesecima bore s moćnim bankarskim lobijima da vlasnici banaka barem djelomično sudjeluju u trošku krize. Francuzi i Nijemci zajedno s Austrijancima najveći su zagovornici oporezivanja banaka, no protive im se Britanci. Hrvatska vlada dosad nije reagirala na sugestije da uvede porez na dobit banaka.
– Velika Britanija protivi se tom porezu jer bi on dodatno potkopao moć njihova Cityja, koji je bankarski centar svijeta. Ne vjerujem da će EU uvjeriti zemlje G-20 da uvedu porez na svjetskoj razini, ali oni će ga nastojati ugovoriti za područje eurozone. Takav porez ne bi spriječio nastajanje novih kriza, ali stvorio bi se određeni kapital da se saniraju posljedice jer su krize sve opasnije, a gubici sve veći, komentira Ivan Lovrinović, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.
Zasad je dogovoreno da se javno objavljuju izvješća o solventnosti banaka, što bi trebalo pridonijeti većoj transparentnosti i jačanju povjerenja u bankovni sustav. EU tvrdi da financijska tržišta pokazuju zabrinutost za zdravstvenu bilancu banaka u nekim zemljama, ponajprije u Španjolskoj, zbog čega će u drugoj polovici srpnja objaviti i tzv. “stres-testove” koji pokazuju bilance poslovanja banaka.
To je makrolihvarenje
Hrvatski bankari oštro reagiraju na sam spomen oporezivanja banaka, uz objašnjenje da im dobit ionako pada te da bi takav porez usporio pad kamata. No, Lovrinović kaže da bi dodatno oporezivanje bankarske dobiti trebala biti ‘elementarna stvar’ upravo zbog toga što su kod nas kamatne stope previsoke.
– U vrijeme kada recesija prerasta u poludepresiju, politika visokih kamatnih stopa smatra se makrolihvarenjem. Ako banke nisu u stanju smanjiti kamate i tako potaknuti oporavak gospodarstva, država im treba zaračunati dodatni porez na dobit, kategoričan je Lovrinović.
Hrvatska, kaže, u monetarnim mjerama ima prostora za labavljenje, primjerice bitno veću stopu obvezne rezerve nego EU, što je neka vrsta poreza na banke.
Uvedu li ga u EU, treba očekivati da će novi porez na banke potaknuti rast kamata (koje su bitno niže nego kod nas) ili pritisak banaka majki na podružnice izvan EU da nadomjeste izgubljeno.
Treba banke zapaliti ko u Grčkoj, pa da vidimo onda kamate ! U Italiji je 6% kamata a ovdje 12%, a ista banka ?