Hrvatske zračne luke u prvih su sedam mjeseci zabilježile ukupno 1,1 milijun putnika, što je pad od 82,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i izravna posljedica ograničenja zbog pandemije koronavirusa, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Uz pad prometa putnika, zračne luke u sedam mjeseci su imale i veći pad operacija zrakoplova, od 63,6 posto, s nešto više od 26,7 tisuća operacija.
Promet tereta je s nešto više od 4.400 tona u odnosu na prvih sedam mjeseci prošle godine pao za 33 posto.
Samo u srpnju ove godine na zračnim lukama ukupno je bilo 9.277 operacija zrakoplova, što je 53 posto manje nego u istom lanjskom mjeseci, no znatno veći pad od 81,6 posto te su luke u srpnju imale sa svega 364 tisuće putnika.
Kao i u lipnju, tako su i u srpnju sve zračne luke i pojedinačno manje putnika, kojih je najviše bilo na zračnoj luci Split, 169,2 tisuće, što je 76,5 posto manje nego u lanjskom srpnju.
Zračna luka Zagreb je s nešto više od 77 tisuća putnika u srpnju bila u minusu od gotovo 79 posto u odnosu na srpanj 2019., dok je zračna luka Dubrovnik sa 58 tisuća putnika, uz luku u Puli najveći gubitnik među svim lukama, s minusom od čak 88,6 posto. Veći gubitak imala je samo zračna luka Pula, od 90 posto, sa 18,4 tisuće putnika.
Zadarska zračna luka u srpnju je uslužila 31,3 tisuće putnika ili 78 posto manje nego u lanjskom srpnju, a zračna luka Rijeka je s nešto manje od sedma tisuća putnika u minusu od 83,2 posto.
Osječka zračna luka u srpnju je imala 1.355 putnika ili 75 posto manje, a dvije otočne zračne luke, na Braču, i pristanište u Malom Lošinju su sa 1.173 odnosno 295 putnika zabilježile pad od gotovo 78 odnosno 60 posto.
Među glavnim stranim tržištima, s čijih su zračnih luka u Hrvatsku u srpnju dolazili najviše zrakoplovima su Njemačka, potom Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Nizozemska, Poljska, Austrija, Švicarska, Danska, Švedska i Belgija, no sa svih tih tržišta putnika je očekivano bilo znatno manje nego lani.