Izmjene Općeg poreznog zakona trebale su zauvijek zabraniti praksu dijela poslodavaca da u trenutku kada se nađu pred zidom jednostavno otvore novu tvrtku i nastave poslovati, ostavljajući za sobom kosture. Ti kosturi danas čine groblje više od 22.000 tvrtki u kojima nema zaposlenih, a duguju 16,8 milijardi kuna. Nelikvidnost je u travnju iznosila 43,47 milijarde kuna.
Samo dugovi državi premašuju 51 milijardu kuna, od čega se oko 17 milijardi kuna odnosi na zatezne kamate, a 34 milijarde kuna na glavnicu duga. Do kraja svibnja reprogramirano je oko 6 milijardi kuna. Poduzetnici u pismu upućenom ministru Liniću 6. lipnja tvrde da je zakon stavio teret na leđa privatnih poduzetnika, dok se ignoriraju nedostaci i slabosti rada poreznih tijela, koja imaju sve instrumente da isto već i sada provode po važećim propisima.
Hrvatska udruga poslodavaca tvrdi da državni dužnosnici, službenici te suci ne snose odgovornost za svoje greške. S druge strane, menadžer zbog jedne pogrešne odluke može izgubiti sve što ima, i to prije pravomoćne presude, pa mu je zapravo presuđeno i prije nego što se na sudu dokaže njegova krivnja.
Zato predlaže da članovi Vlade, saborski zastupnici i svi ostali u državi koji donose poslovne odluke za njih odgovaraju neograničeno, svojom cjelokupnom imovinom i bez mogućnosti zastare.
1. PROTUUSTAVNOST
Zakon nije u skladu s Ustavom, niti s Europskom poveljom
U ocjeni prijedloga izmjene Zakona poslodavci tvrde da predlagatelj ne tretira sve poduzetnike na jednak način, poglavito kod oblika vlasništva. Naime, HUP ističe da je razvidno da su u povlaštenom položaju poduzetnici u državnom vlasništvu, javna poduzeća, komunalna poduzeća te različiti proračunski korisnici koji su dijelom u sustavu PDV-a. Zato zaključuju da je prijedlog izmjena Općeg poreznog zakona u suprotnosti s ustavnim načelima pravednosti i jednakosti poreznog sustava. Zakon po HUP-ovcima nije u skladu s načelima poduzetništva, ne garantira pravo na žalbu niti nepovredivost vlasništva.
2. POREZNA TAJNA
Što je s onima koji se na Upravnom sudu spore zbog poreznog duga
Visina duga od 100.000 kuna za tvrtku ili 10.000 kuna za građane, koju zakon određuje kao granicu za objavu na popisu dužnika, preniska je, drži HUP. Ističu i problem objavljivanja podataka o dužniku koji osporava porezni dug. Zakon omogućuje da se prije odluke Upravnog suda i takvog poduzetnika prokaže kao osobu koja oštećuje proračun. Osim toga, u razvijenim zemljama porezna tajna jest osnova poreznog sustava, što je prijedlogom zakona narušeno, poruka je poslodavaca. Zato predlažu da se propiše obveza poreznom tijelu da je dužno prije objave obavijestiti poreznog obveznika da će izvršiti objavu. Mišljenja su da ovakvom odredbom država zbog vlastite neučinkovitosti djeluje represivno te zbog gomile nenaplaćenih poreznih dugova pokušava na stup srama pribiti sve one koji možda imaju sporadične probleme s likvidnošću. Nameće se pitanje zbog čega država nije naplatila i dalje ne naplaćuje potraživanja po poreznoj osnovi?
3. POREZNO JAMSTVO
Ne smije ga se primjenjivati retroaktivno niti na upravu
Članovi uprave i izvršni direktori društva kapitala odgovaraju kao porezni jamci ako pri vođenju poslova društva zloupotrebljavaju svoje ovlasti, stoji u prijedlogu zakona, a poslodavci ističu da se institut poreznog jamstva ne smije primjenjivati retroaktivno, jer krajnje je neprihvatljivo da se takva odgovornost nametne nekome tko prethodno na takav uvjet nije pristao.
4. TKO ODLUČUJE
Ne smije Porezna uprava određivati tko je porezni jamac
Odredba kojima se ovlašćuje inspektore porezne uprave da utvrđuju je li netko porezni jamac ili nije apsolutno je neprihvatljiva, kažu u HUP-u. To otvara mogućnost zloporabe po principu “kadija te tuži, kadija te sudi”. Porezni inspektori nisu suci, ne podliježu istim provjerama te nemaju istu razinu obrazovanja kao suci. U nekim slučajevima žalba, a u svakom slučaju tužba Upravnom sudu ne odgađa izvršenje odluke, a procesi dugo traju. Ako porezni obveznik i dobije spor na Upravnom sudu, takva odluka ništa ne znači jer je već pretrpio nenadoknadivu štetu, a u međuvremenu možda i ugasio poslovanje.
5. UPRAVA
Menadžeri u tvrtki ne trebaju odgovarati osobnom imovinom
U prijedlogu zakona jasno stoji odredba po kojoj članovi trgovačkog društva i komplementari u komanditnome društvu odgovaraju za obveze društva osobno, solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom. Članovi gospodarskog interesnog udruženja odgovaraju za obveze udruženja cijelom svojom imovinom. U HUP-u drže da će primjena takvog pravila smanjiti broj menadžera. Nitko neće pristati biti članom uprave, stoji u njihovom pismu ministru Liniću, pa ističu da odgovornost članova uprava može postojati samo ako su stekli korist spornim radnjama. Nadalje, navode i da su radnje koje se taksativno navode kao primjeri za odgovornost članova uprave i članova društva preuzete iz Kaznenog zakona i Zakona o trgovačkim društvima, čime se miješaju kazneno-pravna i građansko-pravna odgovornost i ignorira načelo “business judgement rule”, a porezno tijelo preuzima ulogu i tužitelja i suca.
6. NEUSPJEH
Sankcionira se poduzetnički neuspjeh, a to je sastavni dio poduzetništva
Ovakvim prijedlogom zakona poduzetnike se zapravo sankcionira za ono što se u razvijenim demokracijama zove poduzetnički neuspjeh, ne uvažavajući činjenicu da poduzetništvo, osim poduzetničkog uspjeha koji je temelj razvoja društva, ima i svoju drugu dimenziju, a to je poduzetnički neuspjeh, koji ne smije biti sankcioniran, tvrde u HUP-u.
7. REFORMA
Sustav nije u skladu s odredbama zakona pa je upitno je li provediv
Predložene izmjene Općeg poreznog zakona nije moguće primijeniti bez reforme poreznog sustava, drže poslodavci. Traže da se ustanovi neovisno drugostupanjsko tijelo, obvezno izvan poreznog tijela, koje bi odlučivalo o žalbama protiv poreznih rješenja. Postojeći sustav funkcionira na način da i porezno tijelo odlučuje o žalbi protiv poreznog rješenja, odnosno isto tijelo koje je i donijelo porezno rješenje odlučuje o žalbi na rješenje, a to ne pridonosi pravnoj sigurnosti. Porezni obveznik žaliti se može samo Upravnom sudu koji o istom predmetu u pravilu odlučuje predugo pa to traje pet i više godina.
8. NEMIRENJE
Zbog poreznog duga oduzimati nekretnine nije u skladu s Ustavom ni praksom EU
Protuustavna je odredba jer je oduzimanje vlasništva poduzetniku u cijelosti prepušteno proizvoljnoj odluci Vlade, tvrde poslodavci. U prijedlogu zakona, naime, stoji da u iznimnim slučajevima, kada je to od interesa za Republiku Hrvatsku, Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra financija, može donijeti odluku o potpunom ili djelomičnom namirenju poreznog duga ustupanjem nekretnina.
9. PRIJEBOJ
Ako se prebija dug, onda se u to moraju uključiti i zakonske kamate
Zakonskim se prijedlogom uvodi prijeboj dospjelih potraživanja poreznog dužnika prema državnom proračunu koji istovremeno ima evidentirane obveze na ime poreznog duga. Poslodavci traže da se porezni dug umanji za iznos potraživanja prema državnom proračunu i za kamate, i to s datumom valute s kojim je potraživanje prema državnom proračunu dospjelo.
10. LICEMJERJE
Zakon ima dvostruke kriterije i favorizira državu
Poduzetnicima se ne omogućuje da svoja potraživanja naplate u razumnom roku i pred tijelom koje je nepristrano i učinkovito, dok se s druge strane djeluje represivnim mjerama prema poduzetnicima uništavajući i zadnje tragove poduzetničkog duha u Hrvatskoj, tvrde u HUP-u. Podsjećaju da je jedan od glavnih problema ulagača nesiguran porezni sustav, koji ovim izmjenama dobiva opasnu dimenziju.
Šta reći...bježite iz rh dok stignete....