U tjednu prije Uskrsa građani su potrošili 2,24 milijarde kuna, od čega je najveći dio završio u trgovini – oko 1,8 milijardi kuna. To je ukupno gledajući za trećinu manje od potrošnje u istom prošlogodišnjem razdoblju, a ako se gleda samo trgovina tada je pad usporen na 25 posto.
Ipak, treba reći da usporedba sa istim prošlogodišnjim razdoblje nije posve korektna, jer je u travnju 2019 Uskrs bio u drugoj polovici mjeseca, pa se ti tjedni ne preklapaju prema intenzitetu potrošnje.
Usprkos tome što je velikom dijelu uslužnog sektora zabranjen rad, podaci iz sustava fiskalizacije pokazuju da je Uskrs pomogao da ne dođe do dramatičnog pada potrošnje. Jednako tako važno je napomenuti da potrošnju nose domaći građani, budući da stranih turista gotovo i nema.
Andrej Plenković: Donijet ćemo zakon koji će obustaviti ovrhu nad novčanim sredstvima
Kako Vlada još nije presjekla hoće li i koliko smanjiti plaće javnom sektoru u tom pogledu posebnu težinu ima i upozorenje analitičara Instituta za javne financije da bi„ umanjenje raspoloživog dohotka smanjenjem plaća rezultiralo dodatnim padom potrošnje i, općenito, agregatne potražnje, te posljedično i snažnijim padom BDP-a te proračunskih prihoda“.
Inače, Uskršnji tjedan donio je oko 440 milijuna veći promet (2,25 mlrd kuna prema 1,8 milijardi) u odnosu na vrijednosti iskazane u tjednu koji mu je prethodio. Djelatnost pružanja smještaja te pripremanja i usluživanja hrane najveći je gubitnik, sa samo 27 milijuna kuna prometa prema 309 milijuna kuna u istom tjednu prošle godine.
Gleda li se dulje razdoblje od 23. veljače do 12. travnja vrijednost potrošnje kroz sustav fiskalizacije pala je 17 posto.
Utjecaj univerzalne karantene bez obzira na ugrozenost.