U Hrvatskoj je u listopadu potrošnja u maloprodaji pala za 2,5 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je već osmi mjesec zaredom kako je pala, ali sporije nego mjesec dana ranije. Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u ponedjeljak izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u listopadu porasla za 5,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na listopad prošle godine pala za 2,5 posto.
To je već osmi mjesec zaredom kako je potrošnja pod utjecajem koronakrize pala na godišnjoj razini, ali sporije u odnosu na 7,3-postotni pad u rujnu i najmanje od ožujka.
U listopadu je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, porastao za 2,2 posto na godišnjoj razini, dok je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima oslabio 0,2 posto, pokazuju podaci DZS-a.
Video - Pitali smo građane podržavaju li nove mjere: "Ja mislim da je to stvar svakog pojedinca kako će se ponašati."
U prvih deset mjeseci ove godine promet u trgovini na malo realno je pao za 6,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Gospodarstvo u recesiji
Tako je u listopadu nastavljen pad prometa u maloprodaji na godišnjoj razini, što je posljedica slabosti osobne potrošnje u ovo doba koronakrize. Pad potrošnje jedan je od glavnih uzroka recesije, s obzirom da je osobna potrošnja najveća komponenta bruto domaćeg proizvoda (BDP).
DZS je krajem prošloga tjedna objavio da je u trećem tromjesečju BDP pao za 10 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, nakon što je u prethodnom kvartalu potonuo rekordnih 15,4 posto. To znači da je gospodarstvo uronilo u recesiju, koja se definira padom BDP-a dva kvartala zaredom.
Očekuje se da će nove restriktivne mjere, uvedene protekloga vikenda kako bi se suzbio drugi val širenja koronavirusa, negativno utjecati na gospodarstvo i u četvrtom tromjesečju ove godine.
„Nastavno na posljednje pooštravanje epidemioloških mjera, očekujemo kako će one prvenstveno utjecati na sektor usluga, a nepovoljno će se odraziti i na raspoloženje i optimizam potrošača, pa posljedično i na cijelu ekonomiju te će kroz taj kanal obuzdavati potrošnju, prije svega luksuznih proizvoda”, navode analitičari Raiffisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.