Potrošnja na malo raste već 33. mjesec zaredom i to po stopi od relevantnih 3,5 posto, a izvoz jača na krilima gospodarskih aktivnosti u zemljama koje su najveći konzumenti hrvatskih proizvoda pa se uz zabilježene turističke rekorde može očekivati još jedna dobra godina u kojoj će se ostvariti prognoza rasta BDP-a Vlade od čak 3,5 posto.
Ulagali bi u hotele
Rast potrošnje jednim je dijelom posljedica porezne reforme koja je oslobodila dio kupovne moći, ali je svakako potaknut i rastom optimizma te turističkom potrošnjom. Kriza u Agrokoru uplašila je sve pa i rejting agencije koje su odustale od podizanja ocjene hrvatskog boniteta, ali rezultati trgovine na malo i izvoza iz predsezone najavljuju stabilan rast.
U očekivanju podataka iz trećeg tromjesečja koji je tradicionalni najjači kvartal za hrvatsku ekonomiju zbog ovisnosti domaćeg gospodarstva o turizmu raduje korigiranje prognoza rasta BDP-a Njemačke i Italije na koje se odlučio Međunarodni monetarni fond. Naime, Hrvatska je u Italiju u prva četiri mjeseca godine plasirala 4,3 milijarde kuna vrijedan izvoz i tako pojačala rezultat za čak 11 posto u odnosu na isti period 2016., a buđenje Italije iz recesije moglo bi dodatno potaknuti rast izvoza u susjednu zemlju.
I Njemačka će rasti po jačoj stopi nego se očekivalo početkom godine, što je bitno ne samo za hrvatski robni izvoz već i za turističke performanse. Hrvatska još mora riješiti problem nedostatka investicija, odnosno usporenog ritma ulaganja s kojim se muči od početka krize, a tu bi puno mogla učiniti država ubrza li aktiviranje državnih nekretnina u komercijalne svrhe.
Ulagači u Hrvatskoj vide potencijal turističkog raja pa su zainteresirani uglavnom plasirati kapital u hotelske kapacitete i resorte što bi mogla iskoristiti država koja upravlja vojnim nekretninama i raspolaže s nekim od najatraktivnijih zemljišta. Na popisu državne imovine su i dalje neke hotelske kuće koje nisu privatizirane, iako o tome postoji nacionalni konsenzus.
Proračun se puni stabilno pa bi se tijekom godine mogla ostvariti i dodatna fiskalna konsolidacija koja je presudna za bolje kreditne uvjete građana, tvrtki, ulagača i naposljetku same države koja godišnje izdvaja i do 11 milijardi kuna samo u plaćanje kamata na minula zaduženja.
Potencijal u proizvodnji hrane
Može se očekivati da će Hrvatska zabilježiti dobre rezultate izvoza i potrošnje i u trećem tromjesečju, što bi u konačnici trebalo dovesti do rasta BDP-a na razini očekivanja Vlade, odnosno rasta većeg od 3 posto.
To je brzina kojom rastu i naši konkurenti u Europskoj uniji što znači da bi se moglo i više s obzirom na to da većina zemalja regije nema do te mjere izražene prihode od turizma. Dugoročno, Hrvatska bi morala smanjiti sezonalnost gospodarstva razvijajući industrijsku proizvodnju naslanjanjem na turizam poput potentne prehrambene industrije, iskorištavanja dobre prometne infrastrukture i jačim razvoj energetskih potencijala.