Povećat će se cijene geodetskih usluga uslijed inflacije i manjka kadrova

Geodetske će usluge poskupjeti zbog situacije koja je prisutna i u brojnim drugim sektorima, inflacija uvjetuje povećanje plaća, geodeti kao tehnološka struka specifičnog znanja mogu pronaći posao i u inozemstvu, a teško je osim povećanja cijene usluga u toj grani promaći druge izvore prihoda. Sve se to moglo čuti n prvom panelu pod naslovom Izazovi u doba inflacije 15. Simpozija ovlaštenih inženjera geodezije koji se održava u Opatiji.
Na panelu na kojem su sudjelovali Sudionici panela bili su ekonomski stručnjaci Vedrana Pribičević i izv. prof.dr.sc. Ante Rončević, predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca Robert Klojčnik, predsjednik HKOIG-a, Adam Agotić te predstavnik Europskog vijeća geodeta – CLGE, Nicholas Smith, uz razloge za to koje je logično bilo i pretpostaviti te su slični drugim sektorima, Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije napravila je i istraživanje o kretanju plaća i cijenama usluga među u geodeziji u Hrvatskoj među članovima Komore. To je istaživanje pokazalo da je 45 posto ispitanika već i povećalo svoje cijene u posljednjih godinu dana. Također, i Adam Agotić, predsjednik HKOIG-a, potvrdio je i kako niti ova struka u kojoj se traže možda i više nego drugdje odgovornost i preciznost te visoka tehnička znanja, nije imuna na demografske probleme koji su u Hrvatskoj već odavno prisutni - radne je snage u struci sve manje. Istraživanje je Komore pokazalo kako je izvan Zagreba, Rijeke, Istre i Splita tvrtkama teško pronaći nove inženjere geodezije koje bi zaposlili.
Očito je jedan od razloga još jedan podatak iz istraživanja a to je da plaće u ovom sektoru jesu porasle u odnosu na prošlu godinu, što je povrdilo 39 posto ispitanika. Ali isto tako geodetske tvrtke sporo reagiraju na inflatorne pritiske jer čak 56 posto inženjera geodezije u 2022. imaju istu plaću kao i u 2021. Na panelu se moglo čuti i kako se visina plaća geodeta u Hrvatskoj kreće oko prosjeka plaća u gradu Zagrebu. Jedan je razlog za takvu situaciju i taj što je geodetski sektor čije se tržište u Hrvatskoj procjenjuje na 650 milijuna kuna, prije deset godina pogođen deflacijom cijena. Da se radi o relativno malom tržištu u kojem ima puno ponuđača geodetskih usluga što ponekad utječe i na kvalitetu usluga, smatra Robert Klojčnik, iz Udruge geodetsko geoinformatičke struke pri HUP-u. Nicolas Smith, predstavnik Europskog vijeća geodeta rekao je, pak, kako u zapadnim zemljama takvi problemi nisu prisutni u toj mjeri.
Ugledna naša ekonomistica sa Zagrebačke škole za ekonomiju i management Vedrana Pribičević održala je predavanje u kojem je dala podlogu za razumijevanje današnjih ekonomskih kretanja koja utječu i na geodetsku struku istaknuvši kako percepcija inflacije uvijek daje dojam kako je inflacija viša nego što zapravo jest te ovisi o nečijem materijalnom stanju. Iako je iznijela pozitivnu projekciju inflacije temeljem procjene Europske središnje banke koja smatra kako će se inflacija kroz godinu i pol vratiti na 2 posto, upozorila je i kako je temeljenje modela projekcija s uključenom inflacijom bez velike koristi zbog rata u Ukrajini za koji se ne zna koliko će trajati i koje će sve dodatne teškoće donijeti.
Ovogodišnji 15. Simpozij okupio je oko 1.200 sudionika koji će odslušati šest tematskih sesija s 33 stručna predavanja. Ovogodišnja konferencija pod nazivom “Geodezija i vode”, je uz uobičajene geodetske teme, posvećena i evidentiranju pomorskog i vodnog dobra te problematici parcelacije poljoprivrednih zemljišta, što su ujedno i teme panel diskusija.