Poskupljenje struje od 1. srpnja za 20 posto neće se odnositi na 47,3 posto hrvatskih kućanstava koja godišnje troše ispod 2000 kwh električne energije, rečeno je nakon današnjeg sastanka Povjerenstva za praćenje cijena.
Ministar financija Ivan Šuker najavio je da će se onima koji troše ispod 2000 kwh struje poskupljenje subvencionirati plaćanjem HEP-u iz državnog proračuna.
Za one koji godišnje troše između 2000 i 2500 kWh cijena električne energije će porasti pet posto, a onima koji troše od 2500 i 3000 kWh cijena će se povećati 10 posto.
Prijedlogom tih mjera pomoći će se socijalno najugroženijima, ali i potaknuti štednja električne energije, rekao je Šuker.
Sindikalni predstavnici u povjerenstvu zamjerili su što će predložene mjere pomoći i onima koji imaju velika primanja i malu obitelj, dok će ceh morati platiti oni koji imaju niska primanja, a veći broj djece.
Premijer Ivo Sanader složio se da predloženo rješenje nije idealno, no do početka primjene osobnog identifikacijskog broja nema boljeg rješenja.
Potpredsjednik Vlade Damir Polančec ustvrdio je da HEP ima argumente za povećanje cijena energije. HEP kao energetsko gorivo koristi plin, ulje i lož ulje, a od zadnje značajnije korekcije cijena u rujnu 2005. cijena plina je porasla 56 posto, ugljena 60 posto, a lož ulja 94 posto.
Podsjetio je da Hrvatska uvozi između 15 i 23 posto struje, a od rujna 2005. do danas cijena na burzama u Europi se udvostručila. Dodatni rast troškova također uzrokuje potrošnja struje koja raste iz godine u godinu.
Poskupljenjem struje trebali bi se poboljšati rezultati poslovanja HEP-a u ovoj godini, što će utjecati na likvidnost HEP-a te mu omogućiti da započne novi investicijski ciklus kako bi do 2015. godine Hrvatska mogla sama proizvesti dovoljno električne energije.
U sklopu strukturnih mjera najavljeno je i skoro uvođenje "pametnih kartica" za plavi dizel.
Sastanku Povjerenstva za cijene nazočio je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski koji je govorio o politici monetarne i makroekonomske stabilnosti u Hrvatskoj.
Socijalni partneri dali su potporu HNB-ovoj politici tečaja kune, a premijer Sanader naglasio je kako bi deprecijacija kune bila štetna i mogla bi dovesti do kreditnog sloma.
Dogovoreno je i da važan dio Sporazuma o socijalnom partnerstvu, na kojem se radi, treba biti Sporazum o plaćama.
(Hina)