Prema neslužbenim informacijama koje su procurile u javnost, na jednoj od idućih sjednica Vlade ministar financija Slavko Linić mogao bi zatražiti da se neto dobit javnih poduzeća, grupe od 23 tvrtke u kojima je država u većinskom vlasništvu, uplati u proračun. Takav potez bio bi pozitivan samo za državnu riznicu u kratkom roku, a s druge bi strane zaustavio investicije javnog sektora i posljedično mogao bi zaustaviti svaku nadu u rast gospodarstva. Direktori javnih tvrtki ne žele javno govoriti, ali neslužbeno svi upozoravaju na dalekosežne loše posljedice takvog pokušaja krpanja proračunskih rupa. Otvoreniji je zato glavni analitičar SG - Splitske banke Zdeslav Šantić koji kaže: – Takva odluka će znatno smanjiti potencijal investicija javnog sektora.
Najviše će stradati HEP
– Država kroz investicije javnog sektora ne može pokrenuti rast BDP-a, a znatno će se smanjiti investicijski planovi u javnim poduzećima – poručio je Šantić. U državnim tvrtkama upozoravaju i da će uzimanje zarade umanjiti i likvidnost tvrtki u idućoj godini. Iako je jasno da je riječ o odluci koja može imati katastrofalne posljedice primamljivo djeluje 1,4 milijarde kuna nakupljenih u 14 tvrtki dobitaša nakon devet mjeseci 2013. Pitanje je i koliki zapravo financijski efekt ima ta odluka ako se zna da je ukupna neto zarada sva 23 poduzeća tek nešto veća od 730 milijuna kuna i tko će ako se povuče svih 1,4 milijarde kuna pokriti minuse javnih tvrtki koje su poslovale s gubitkom.
Najviše će stradati HEP koji nosi većinu pozitivnog rezultata s devetomjesečnom zaradom od 855 milijuna kuna. Zalihe novca može zahvaliti dobroj godini, ali prije svega poskupljenju cijene struje. Iduće godine mora se suočiti s konkurencijom na tržištu električne energije, a i čekaju ga veliki investicijski projekti pa je oduzimanje gotovo milijardu kuna zarade za HEP pitanje opstanka. Iz tvrtke nisu imali komentara na špekulacije.
Rupa se produbila
A zašto bi Linić inzistirao na toj odluci? Odgovor je vrlo jednostavan – proračunska rupa znatno je veća od plana, a 2014. je godina u kojoj će biti jako teško zadržati javne financije stabilnima. Nakon 11 mjeseci 2013. brojke o izvršenju proračuna pozivaju na uzbunu jer je deficit za 2,5 milijardi kuna veći nego što je bio u 2012, a plan je podbacio za 4,7 milijardi kuna. Deficit veći od 17 milijardi kuna za 2014. nije održiv, a osim kapitalnih investicija Linić nema u proračunu puno prostora za rezanje. Liniću ostaju dvije opcije: da uzme zaradu javnih tvrtki za troškove ili će se ipak morati taknuti u plaće i mirovine.
odkud Croatia Airlines je u dobitu, to nesto ne stima,ja nevjerujem nista sta vi pisete, a postoji li neka firma koja nesto proizvodi ili je samo iz supljega u prazno, ali mozda je gastronomija u plusu,sad kad imaju kase...