Čak 18 inozemnih osiguranja i još 12 posrednika i zastupnika u osiguranju najavilo je Hanfi dolazak na hrvatsko tržište od trenutka našeg ulaska u EU. Među njima su britanski Lloyd’s, irski Cantenbury, slovenski SID – Prva kreditna zavarovalnica, njemački Mannheimer Versicherung... Poplava osiguravateljskih najava ne znači, međutim, da će oni u Hrvatskoj i – raditi. No, što onda znači?
Naime, najava poslovanja u nekoj zemlji EU, s obzirom da više ne treba dozvolu lokalnog nadzornog tijela, daje mogućnost osiguravatelju koji prati neku međunarodnu kompaniju da u državi u kojoj inače ne posluje osigura rizike koje za tu tvrtku inače pokriva.
Promjene na tržištu
– Ulaskom u EU otvara se mogućnost da osiguravatelji iz država članica djeluju putem svojih podružnica (FOE) ili slobodnim pružanjem usluga (FOS) i na području Hrvatske. Ista se mogućnost otvara i za hrvatske osiguravatelje – objašnjava Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje.
Premda osiguravatelji već godinama hrvatsko tržište spominju kao “potencijal”, jer s prosječnom premijom po stanovniku od oko 280 eura, u odnosu na gotovo 2000 eura u EU, ima veliki prostor za rast, malo je vjerojatno da će na naše tržište pohrliti svi ti osiguravatelji koji su se najavili. Ništa se slično nije dogodilo ni u Sloveniji nakon ulaska u EU.
– I u Sloveniji je prijavljeno više stotina osiguravatelja iz drugih država članica, što međutim nije dovelo do većih promjena na tržištu. Teško je predvidjeti u kojoj će mjeri doći do promjene udjela na tržištu na kojem danas posluje 26 osiguravatelja sa sjedištem u Hrvatskoj. Na europskoj se razini na prekogranične poslove osiguranja odnosi relativno mali postotak poslovanja – ističe Pauković, potvrđujući da su uglavnom posrijedi osiguranja međunarodnih korporacija i specifične vrste osiguranja namijenjene gospodarskim subjektima.
Dobro prošli u krizi
Ovo ne znači niti da baš nitko od najavljenih kod nas neće poslovati; prostora za rast tržišta, kao i za pad cijena, ima, a smiješi se i prilika za povoljnu kupnju državnog Croatia osiguranja, čiju cijenu relativizira činjenica da joj vlasnik očajnički treba novac za popunjavanje proračuna.
Tržište osiguranja u Hrvatskoj, premda mu je dinamiku rasta usporila kriza, prošlo je puno bolje od najava da će, za razliku od “stabilnih i kapitaliziranih banaka”, doživjeti masovne bankrote, osim za društva koja imaju dobro kapitalno zaleđe stranih “mama”. Štoviše, strah za budućnost potaknuo je ove godine uzlet životnih osiguranja. Istodobno, 11 je banaka polugodište završilo u minusu.
>>Poziv za iskazivanje interesa za kupnju dionica Croatia osiguranja