Sad kad je osiguran novac za gospodarski oporavak nakon koronakrize, Vlada neće dopustiti da dođe do pada standarda građana zbog cijene energenata, a ako one budu i dalje eskalirale, na raspolaganju su im i dodatni alati za kalibriranje njihovih cijena, kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković na 2. Danima poljoprivrede, ribarstva i šumarstva u organizaciji Ministarstva poljoprivrede.
Imaju alate za kalibriranje cijena
– Svi moji razgovori s kolegama unutar EU i u susjedstvu se svode na ‘što vi radite s plinom, što sa strujom, koje mjere poduzimate kako bi olakšali vašim sugrađanima, kućanstvima i gospodarstvu pritisak koji se događa zbog globalnog rasta cijene energenata – rekao je premijer ponovivši da je glede plina i struje situacija u Hrvatskoj stabilna, “čak smo u puno boljoj poziciji nego mnogi drugi”. U pogledu cijene naftnih derivata, podsjetio je da je od 2014. Hrvatska u situaciji da joj tržište u potpunosti određuje cijene goriva. Prije nego je u četvrtak donijela Uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata – za motorne benzine Eurosuper BS 95, Eurosuper BS 98 i Eurosuper BS 100 u visini od 11,10 kuna po litri, a za eurodizel BS od 11 kuna (30 dana od stupanja uredbe na snagu), Vlada nijednom do sada nije posegnula za člankom 9. stavak 2 Zakona o naftnim derivatima, odnosno za donošenjem uredbe o ograničavanju cijena radi zaštite potrošača i drugih opravdanih razloga, rekao premijer.
– Sada smo tako procijenili s aspekta Vlade. Već smo imali velike poremećaje poput krize Agrokora i covida, gdje smo morali djelovati intervencionistički. A ako smo prebrodili najveću zdravstvenu, ekonomsku, financijsku, pa onda posljedično moguću socijalnu krizu u proteklih 600 dana bez vala otpuštanja, niza stečajeva i socijalne frakture, s normalnim funkcioniram svih službi države, sa zadržavanjem investicijskog rejtinga i reputacije na domaćim i međunarodnim financijskim tržištima, s vrlo jasnim kalendarom pridruživanja europodručju, nećemo dopustiti da kao Vlada u momentu kad smo osigurali sredstva za gospodarski oporavak, dođe do pada standarda naših građana zbog cijene energenata – istaknuo je Plenković, dodavši kako, bude li stvar eskalirala, imaju dodatne alate gdje možemo kalibrirati cijene. – Normalno je da će proizvođači i distributeri nastojati dio toga uzeti na svoj teret. Mislim da su oni razumni. Nisu to kompanije koje ne mogu izdržati teret na svojim maržama a da bi to ugrozilo njihovo poslovanje. Toliko i mi znamo o njima – poručio je premijer, napomenuvši da s ograničavanjem cijena naftnih derivata kroz manji prihod od PDV-a, dio tereta snosi i državni proračun. Energetika i poljoprivreda dvije su temeljne grane za normalno funkcioniranje svakog društva i države pa Vlada čini sve da pomogne poljoprivrednicima, prehrambenoj proizvodnji, drvoprerađivačkoj industriji i ribarstvu, rekao je jučer premijer.
U kontekstu strategije poljoprivrede, koju je Vlada uputila u Sabor, a usvajanje se predviđa do kraja godine, u hrvatsku će se poljoprivredu, napomenuo je, u idućem desetljeću uložiti čak 7,5 milijardi eura, što će biti dovoljno da se vrijednost poljoprivredne proizvodnje digne na 30 milijardi kuna do 2030., vodeći računa i o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) EU i globalnim izazovima.
Pomoć zbog pandemije
Što se tiče poremećaja u sektoru, izazvanih COVID krizom, poduzet je niz mjera pomoći. – U mandatu naše Vlade osmišljeno je i najvećim dijelom realizirano više od 20 programa državnih potpora, vrijednih 253 milijuna eura, koje su financirane iz državnog proračuna – rekao je te dodao kako se njima brzo interveniralo u tržišne poremećaje uzrokovane koronakrizom i nepogodama. U području stočarske proizvodnje provodi se devet mjera i programa kao odgovor na poteškoće, a putem mjera pomoći stavljeno im je na raspolaganje 450 milijuna kuna. Zbog otežanih uvjeta proizvodnje nakon povećanja cijene stočne hrane planiran je i program pomoći vrijedan 163,5 milijuna kuna koji je prošao elektroničko savjetovanje, dodao je Plenković, kao i to da je u razdoblju od 2016. do 2019. isplaćena ukupno 11,1 milijarda kuna potpora, a u 2020. najveći iznos do sada – 3,2 milijarde kuna. – Iz Programa ruralnog razvoja korisnicima je stavljeno na raspolaganje više od 22,8 milijardi kuna, ugovoreno je 18 milijardi te isplaćeno više od 13,8 milijardi kuna za ulaganja u poljoprivredu – kazao je Plenković.
Ribarima je u okviru Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo do danas ukupno dodijeljeno više od 2,3 mlrd. kuna potpora. Isplaćeno je dosad više od 1,2 milijarde. Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kazala je kako su pred hrvatskom poljoprivredom veliki izazovi i ambiciozni ciljevi. Od 7,5 milijardi eura za provedbu strategije poljoprivrede Vlada je putem višegodišnjeg financijskog okvira, NPOO-a i planiranjem državnog proračuna do 2027. osigurala više od 5 milijardi eura. Prioriteti Ministarstva poljoprivrede u okviru NPOO-a usmjereni su na unapređenje korištenja prirodnih resursa i jačanja lanca opskrbe hranom, izgradnju i opremanje logističko-distributivnih centara za voće i povrće, provođenje projekata komasacije, investicije u digitalnu transformaciju poljoprivrede te unapređenje sustava doniranja hrane, za što je osigurano gotovo milijardu kuna. Prilike za rast sektora ministrica vidi u jačanju veza s prehrambenom industrijom, stvaranju dodane vrijednosti i novih radnih mjesta, otvaranju novih mogućnosti plasmana na tržištu smanjenjem uvoza i diferenciranjem ponude, smanjenju troškova u proizvodnji boljom prilagodbom klimatskim uvjetima, ulaganjima u osnovnu infrastrukturu i usluge u ruralnim područjima koja pozitivno utječu na prihode u poljoprivredi, poboljšanju učinkovitosti poljoprivrednih potpora preraspodjelom među korisnicima te korištenju i poticanju na korištenje novih tehnologija koje olakšavaju prijenos znanja i informacija te pristup tržištu.