U Hrvatskoj je pred osobnim bankrotom oko 15.000 građana, odnosno toliko građana ne može podmirivati kreditne obveze, potvrdili su to iz Ministarstva pravosuđa Glasu Slavonije.
Zbog toga, Ministarstvo radi na zakonu o osobnom bankrotu i dovršetak se očekuje krajem godine. Osobni bankrot je, naime, sličan stečaju kroz koji prolazi tvrtka jedino što je u ovome slučaju riječ o pojedincu koji ga službeno proglašava pred sudom. Svi koji ga proglase, imovinu i prihode stavljaju na raspolaganje svom “stečajnom upravitelju” - skrbniku, koji upravlja njihovim prihodima, imovinom, radi plan plan vraćanja dugova. Dužnik najčešće zadržava samo dio za preživljavanje – obično trećinu mjesečnih prihoda, nekad i manje. Ostaje bez plaće, kartica i mogućnosti novog zaduživanja. Banke ga stavljaju na “crnu listu” i vrlo teško će više dobiti kredit.
Iz Udruge Franak slažu se sa uvođenjem instituta o osobnom banktoru.
– Uvođenje Zakona o osobnom bankrotu jedan je od naših ciljeva. Ono što je smisao osobnog bankrota, osim zaštite klijenata banaka, jest da bi banke morale biti odgovornije pri kreiranju svojih kreditnih proizvoda – kaže članica Upravnog odbora Udruge Franak Petra Rodik.
>> Osobni stečaj: Dobra odluka ili odgađanje rješenja problema?