Predložena 21 mjera za jačanje turizma u EU

Europska komisija predložila je 21 mjeru koja bi trebala pridonijeti potpunom iskorištavanju europskih turističkih potencijala i ublažiti negativne posljedice koje bi mogle uslijediti zbog jačanja konkurencije, ponajprije u zemljama Južne Amerike i Azije. Nova strategija za promicanje turizma u Europi usmjerena je prije svega na privlačenje gostiju iz zemalja koje se najbrže razvijaju poput Kine, Rusije, Brazila i Indije.

Udahnuti novi život

Drugi je cilj strategije povećati opseg turističkih putovanja unutar Europske unije. Tu se prije svega misli na mjere koje bi povećale usklađenost školskih praznika unutar EU kako bi se mogla produljiti sezona godišnjih odmora.

– Europska komisija želi udahnuti nov život u ovu važnu industriju – rekao je Antonio Tajani, povjerenik EK za poduzetništvo i industriju.

Koliko je turizam važna industrijska grana najbolje pokazuju sljedeće brojke. Turizam generira više od pet posto bruto društvenog proizvoda EU. Turistički sektor 27 zemalja EU zapošljava otprilike 9,7 milijuna ljudi, što je 5,2 posto ukupne radne snage. Tako je turizam treća najveća industrijska grana, nakon trgovine i graditeljstva. Pridodaju li mu se i drugi sektori koji se snažno na njega oslanjaju, poput cestovnog, željezničkog i zračnog prometa te kulture, tada turizam generira više od 10 posto BDP-a i zapošljava 12 posto radnika u EU.

Europa privlači više posjetitelja nego bilo koja druga regija na svijetu, a pet zemalja Europske unije prošle je godine bilo među 10 najposjećenijih odredišta u svijetu. EU je 2008. imao 370 milijuna posjetitelja iz cijeloga svijeta, što je 40 posto svih turista, od čega ih je samo 7,6 milijuna iz Brazila, Rusije, Indije i Kine.

Ukupno je EU 2008. od turizma uprihodio 266 milijardi eura. U Europskoj komisiji ističu da je europski turizam pod sve jačim udarom konkurencije, uglavnom iz Azije i Južne Amerike.

Lani je zbog ekonomske krize u Europu došlo otprilike šest posto manje turista nego 2008. I ostale regije, s iznimkom Afrike, lani su zabilježile manje turističkih putovanja.

Nova europska turistička strategija usmjerena je i na ublažavanje negativnih učinaka koji se u toj industriji javljaju zbog starenja stanovništva, klimatskih promjena i uobičajenih sezonskih oscilacija. Komisija predlaže uvođenje oznake “kvalitetni turizam” kojim bi se nagradile najkvalitetnije usluge u sektoru. Predložen je i popis mjera za utvrđivanje kriterija za održivi turizam. Sva odredišta koja zadovolje kriterije održivog turizma dobit će posebnu nagradu, ističu u EK. Velik naglasak stavljen je i na veću primjenu tehnoloških dostignuća u razvoju turizma. Tako se planiraju uvesti centralizirane usluge rezervacije putem mobilnih uređaja, a veći se naglasak stavlja i na usko specijalizirane sektore poput zdravstveno-rekreativnog turizma, gastronomije, sportskog turizma...

EU planira novim mjerama turistička odredišta učiniti pristupačnijima za osobe sa smanjenom pokretljivošću i usluge prilagoditi starenju stanovništva. U EK upozoravaju da će broj osoba starijih od 65 godina do 2020. godine porasti na 20 posto ukupnog europskog stanovništva. Upravo su umirovljeni Europljani, s jako mnogo slobodnog vremena i solidnim primanjima, potencijal kojemu se turistička odredišta trebaju više prilagoditi.

Kraća zima, dulje ljeto

U EK ističu i da globalno zatopljenje može donijeti znatne promjene na turističkoj karti Europe. Topljenje ledenjaka skratit će zimsku, a produljiti ljetnu sezonu, ističu u EK. Ta činjenica trebala bi upaliti alarm i u hrvatskoj turističkoj politici, u kojoj se godinama nisu dogodile neke znatnije promjene. Hrvatska bi se trebala ugledati u EU i što prije donijeti vlastitu strategiju jer nema zemlje u Europi čije je gospodarstvo toliko oslonjeno na turizam.

Prva je mjera za jačanje turizma razvoj koherentne strategije kojom se promiče ponuda uvažavanjem zajedničke europske kulturne i prirodne baštine. Predloženo je davanje oznake “europska baština” koja će se nadovezati na već postojeće aktivnosti poput Dana europske baštine ili nagrade EU za kulturno naslijeđe.

Planirana je i uspostava mehanizma za turističke razmjene između zemalja članica na dobrovoljnoj bazi. Tu su posebno određene ključne skupine kao što su mladi, starije osobe, osobe s invaliditetom... Važna je stavka da se omoguće turistička putovanja obiteljima s niskim primanjima, osobito u predsezoni. Izgradit će se i mehanizam za dobrovoljne razmjene informacija putem interneta za bolju koordinaciju školskih praznika u članicama EU.

EK planira pokrenuti platformu koja povezuje turizam i ICT sektor. Cilj je poduzećima u turističkom sektoru omogućiti što lakšu integraciju tehničkih dostignuća kako bi se poboljšala razina usluge i povećala konkurentnost. U EK ističu kako sinergijski učinci u turizmu i ICT-u mogu donijeti veliku korist u oba važna sektora.

Pokretanje pilot-projekta umrežavanja istraživačkih instituta, sveučilišta, turističkih ustanova... i suradnja s najbrže rastućim zemljama koje imaju velik potencijal za turizam.