Predsjednica udruženja ugostitelja: Manji advent, bez onakvih gužvi, može nam smanjiti minuse

Generalna menadžerica za Hilton u Zagrebu, direktorica društva Zagreb City Hotels i predsjednica Udruženja hotelijera Josipa Jutt Ferlan smatra da ni ratno i poratno vrijeme, s razrušenim hotelima i izbjeglicama, za turizam nije bilo teže nego ova koronagodina puna neizvjesnosti. To, kaže, nisu promijenili ni solidni ljetni rezultati.

- Sezona od mjesec i pol dana, koja je doduše bila bolja od očekivanja samo je umanjila duboki minus. Ima još vremena do kraja godine i konačnih zaključaka, ali puno govori i analiza prvih osam mjeseci Horwath HTL-a. Hoteli s pet zvjezdica ostvarili su prosječno zauzeće soba od 35%, hoteli sa četiri zvjezdice od 29%, a hoteli s tri zvjezdice svega 15% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Očito, s visokim standardima i kvalitetom manje se gubi u teškim vremenima, a dugoročno dobija više.

Zagrebački hoteli prošli su još lošije od jadranskih?

- Ljeti prate sezonu, prihvaćaju aviogoste u dolasku na noć ili dvije, ali i autogosti često u Zagrebu provedu dan, dva. Bilo je toga i ove godine, ali kratko i bitno manje. Zagrebački su hoteli zapravo čekali jesen, svoju tradicionalno visoku sezonu, s poslovnim i city-break gostima. Umjesto toga, crvene liste i rad pod dodatno otežanim, umjesto normaliziranim okolnostima.

Neće biti ni adventa na kakav smo navikli, koliki će to biti udarac za zagrebački turizam?

Ja se i dalje nadam da će se epidemiološka situacija popraviti. Bude li ga, da, bit će to manji Advent, bez velikih gužvi i s domaćim gostima. Gosti iz Istre, Slavonije i Dalmacije česti su u Zagrebu cijeli prosinac i nemojmo ih otpisivati unaprijed. No, već sad znamo da to neće biti promet ni upola dovoljan da na kraju 2020. kažemo da smo zadovoljni. Ovo je godina minusa. Samo je pitanje hoće li biti veći ili manji.

Koliko je gostiju trenutno u zagrebačkim hotelima i tko su oni, odakle?

- U naša tri hotela još uvijek je 70 posto stranaca. Pojedinačno, naši su građani najbrojniji, a slijede Amerikanci, Nijemci, Francuzi, Talijani, Rumunji i Izraelci. Trenutno naše bitno, austrijsko tržište dosta pati, jer smo za Austriju kvalificirani kao zemlja za crvenu listu, iako na milion stanovnika imamo duplo manje zaraženih nego oni. To smeta primarno Austrijance same, jer su poslovno vrlo orijentirani na Hrvatsku.Dosta je bitno da se na razini EU postave unificirani kriteriji za kvalifikaciju zemalja za zelenu, narančastu ili crvenu listu. Jasno da je situacija teška i da svaka zemlja brani svoje gospodarske interese, no mi smo svi danas pod kapom EU i ako se nastavimo pojedinačno stiskati unutar svojih granica, vrlo brzo doći će do ozbiljnih problema na razini cijele Europe.

Koji su gosti najdiscipliniraniji kad je u pitanju pridržavanje epidemioloških uputa?

- Generalno, strani gosti su više disciplinirani. No, to uvelike ovisi i o domaćinima. Ukoliko zamolite gosta da koristi masku za lice, on kaže da je nema, ponudite mu je i nitko ne odbije. Čak štoviše, kad gosti vide da inzistirate na provođenju svih mjera, više vas cijene jer se uz takav tretman i oni osjećaju sigurnije. A mi stvarno dosljedno inzistiramo na primjeni potrebnih mjera i nije nam se dogodilo da nam i jedan gost zbog toga ode.

Vodite tri hotela u Hiltonovom lancu, kako je Hiltonovim hotelima u drugim zemljama?

- Svugdje je teško, a negdje i puno teže. U prvih osam mjeseci Beč, Pariz, Madrid, Rim, Lisabon i Atena imali su prosječno zauzeće smještajnih kapaciteta od 30%, a lani u istom razdoblju to je bilo 75%. U glavnim gradovima istočne Europe bilo je i gore, zauzeće im je palo na 27%. Naravno da ni hotelima tamo nije lako. Gradovi su izuzetno podložni promjenama epidemiološke slike zemalja u kojima posluju.

Što nas očekuje u 2021. ako ne bude cjepiva i koliko će uopće trebati da se industrija putovanja oporavi nakon što pandemija prođe?

- Vjerujem da će se cjepivo pronaći i da će strah s vremenom splasnuti. Ali, mislim da svijet neće niti smije stati i ukoliko cjepivo ne dobijemo tako brzo. Ljudi moraju putovati zbog raznih potreba, ne samo radi odmora. Potrebe će potisnuti strah i ako nam maske, distanca i dezinfekcija ostanu jedina potrebna zaštita, vjerujem, neće više biti toliko dvojbi oko tih mjera. Kako god, industrija putovanja će se zasigurno oporavljati još koju godinu. No, ukoliko tome pristupimo cjelovito, dogodit će se i brže nego što se misli. Cjelovito, pri tom, znači da treba nastaviti s potporama za očuvanje radnih mjesta, da svaka tvrtka u našoj industriji treba operativne troškove podrediti razini prihoda koje ostvaruje, a i svi partneri, banke, financijske institucije, institucije državne i lokalne uprave, moraju dati doprinos da se industrija održi, na način da postave nove kriterije kojima bi kvalificirali uspješnost poslovanja. Turizam s naglaskom na hotelijerstvo nije industrija koja traje pet godina. To je jedna od onih industrija u koje ulažete na duge staze, koja oplemenjuju nekretnine i podižu vrijednost destinacije te zapošljavanjem i poticanjem mikro poduzetništva, mijenja krvnu sliku gospodarstva. Turizam ima puno širi značaj za gospodarstvo od one stereotipne i pogrešne definicije „uslužna djelatnost sunca i mora od dva mjeseca“ .