Gian Maria Gros-Pietro, predsjednik je Odbora direktora Intese Sanpaolo, vlasnika PBZ-a. U prvom intervjuu za hrvatske medije taj profesor ekonomije na Torinskom i LUISS sveučilištu daje svoje viđenje budućnosti Europe, rasta, probleme banka te otkriva planove za Hrvatsku.
Eurozona naposljetku raste po višim stopama, ali mnoge još brine održivost u dugom roku, posebno u svjetlu demografskih problema. Kako vi na to gledate?
Ekonomski ciklus trenutačno je pozitivan, potražnja raste, uključujući potražnju za investicijama što pokazuje da su poduzetnici ponovno počeli ulagati. To je posljedica strukturnih reformi u Europi koje je Njemačka provela još prije nekoliko godina, a tzv. periferne zemlje nakon krize, uključujući i Italiju gdje ja živim. Stoga sam vrlo pozitivan. Što će biti u budućnosti? Kako će se gospodarstvo ponovo razvijati, moguće je da Europska središnja banka (ECB) smanji kvantitativno popuštanje i ekspanzivnu monetarnu politiku, kao poticaj koji više nije potreban, međutim, to me ne brine jer bez toga će rast biti prirodniji. Sa stajališta banke, promjena politike kamatnih stopa imat će pozitivan utjecaj na naše marže. U dugom roku, pitanje demografije je ključno za rast. Ne mogu predvidjeti što će se dogoditi, no primjećujem da je demografski razvoj neujednačen, ne samo na globalnoj razini već i na obje strane Mediterana. Demografija će postati politički problem kojim će se u narednim desetljećima morati upravljati; s jedne je strane Europa koja stari, a s druge strane su veoma pozitivni demografski trendovi.
Intesa Sanpaolo ove je godine u Italiji preuzela dvije posrnule banke, Banca Popolare di Vicenza i Veneto Banca. Mijenja li to vašu buduću strategiju?
Najveći izazov nam je brzo uključiti klijente tih banaka i dovesti banke na istu razinu efikasnosti i usluga kao u ostatku Intese Sanpaolo, a što će biti i najpovoljniji ishod za klijente u ostvarivanja svih benefita velike grupacije. To za naše ljude, posebno u IT sektoru, predstavlja velik posao, no oni ga vrlo dobro obavljaju. Ne vidim da će biti ikakve promjene naše strategije, niti će to utjecati na bilancu i naše pokazatelje, jer nismo kupili cijele banke već samo određenu imovinu i prihodujuće kredite. Sada je na nama da ostvarimo benefite i povećanje tržišnog udjela, između ostalog u jednoj od najbogatijih i brzo rastućih regija Italije. Uvjereni smo da ćemo imati prednosti, no za njih treba raditi.
U Hrvatskoj ste prisutni kroz Privrednu banku Zagreb. Kako ocjenjujete situaciju u banci i okruženju te perspektivu u svjetlu rasta i fiskalne konsolidacije?
Vrlo sam pozitivan kad govorimo o PBZ-u i o Hrvatskoj. Menadžment PBZ-a uveo je dobre prakse upravljanja, odlično su usklađeni s tehnološkim dostignućima i CRM aktivnostima zbog kojih mogu biti primjer u srednjoj i istočnoj Europi. Zapravo smo u Zagrebu koncentrirali “hub” i za aktivnosti u Sloveniji i Bosni i Hercegovini. Hrvatska je zemlja s pozitivnim rastom, ostvaruje veći rast od prosjeka u EU, ima prostora za razvoj bankarskog tržišta, posebice upravljanje imovinom, što je aktivnost koju trenutačno preferiramo. Hrvatska je tržište koje je dobro usklađeno s našim očekivanjima.
Nedavno je bilo preslagivanja među većim bankama. Koja je strategija PBZ-a?
Pozdravljam promjene jer one znače konkurenciju i efikasnije tržište za klijente, poduzeća, ali i banke. PBZ je druga najveća banka u ovoj zemlji, želimo ovdje ostati i po mogućnosti povećati tržišni udjel. Smatramo da to možemo postići organskim rastom jer za to imamo prave ljude na koje smo vrlo ponosni.
Bi li po vama Hrvatska trebala uvesti euro?
Ako Hrvatska uvede euro, to će u jednoj mjeri nama biti jednostavnije za vođenje banke, ali ako i ne uđe u Eurosustav, i dalje ćemo poslovati jednako kao i prije. Uvjereni smo da možemo pridonijeti njenom razvoju, s ili bez eura.
Ključne riječi u bankarstvu danas su tehnologija i digitalna transformacija. Koji je strateški odgovor Intese Sanpaolo na tehnološke izazove i nove navike klijenata?
Prema mojem mišljenju, uz digitalnu transformaciju nijedna pozicija ne ostaje čvrsto na svom mjestu. U okolnostima kada je sve podložno promjenama, da biste ostali konkurentni, ne možete braniti pozicije nego razvijati kompetencije. Potrebne su velike investicije u ljude, razvoj njihovih kompetencija, stavljanje hardvera i softvera u službu klijenata, ne zaboravljajući da su ljudi na prvom mjestu.