Iza nas je izuzetno uspješna godina u kontekstu korištenja fondova EU, istaknula je to ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak na konferenciji "Dani regionalnoga razvoja i fondova EU – Nove prilike" te dodala da smo izradili niz važnih akata, stvorili novi okvir za regionalni razvoj i korištenje fondova EU, a pred nama je razdoblje u kojem je osigurano nikad više sredstava.
Konferenciju u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije otvorio je u četvrtak 30. rujna predsjednik Vlade Andrej Plenković, a sve prisutne uvodno su pozdravili ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak i potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić. Konferencija je bila usmjerena na aktere regionalnoga razvoja na svim razinama.
Dvodnevno hibridno događanje bilo je prilika za razmjenu iskustava, umrežavanje i jačanje suradnje radi učinkovitijeg provođenja projekata u novom financijskom razdoblju, u kojem je Hrvatskoj dostupno oko 25 milijardi eura, koje će koristiti kroz Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027. i Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Razgovaralo se i o rezultatima i aktualnostima u provedbi projekata te predstojećim izazovima. Također, predstavljene su nove prilike iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027.: Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.“ i „Integriranog teritorijalnog programa“, Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.“ i Programa ruralnog razvoja – Nacionalnog strateškog plana ZPP-a.
Nikad više bespovratnih sredstava
Pred nama je razdoblje u kojem je Vlada Republike Hrvatske u suradnji s Europskom komisijom osigurala nikad više bespovratnih sredstava. Dokaz je to snage i međunarodnog utjecaja kakav Hrvatska nije imala u svojoj novijoj povijesti – rekla je ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak. Dodala je također kako je kroz novi sedmogodišnji financijski okvir Hrvatskoj na raspolaganju 13,4 milijarde eura, od čega 8,89 milijardi eura za Kohezijsku politiku koja uključuje ulaganja u jačanje konkurentnosti privatnog sektora, digitalizaciju, energetsku učinkovitost i klimatske prilagodbe, izgradnju i obnovu prometne infrastrukture, ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, kulturnu baštinu...
Regije razvijati povezivanjem urbanih i ruralnih područja
Ministrica Tramišak je također podsjetila na naslovnu uloga ovog ministarstva, a to je regionalni razvoj. Stoga smo, vodeći se politikom ravnomjernog regionalnog razvoja, napustili koncept odabira pojedinih nerazvijenih područja i svim regijama omogućit ćemo jednaku priliku za korištenje fondova.
Nešto ćemo financirati iz nacionalnog proračuna, nešto iz EU fondova ili drugih vanjskih izvora, no ključ je da zajedno definiramo specifične probleme na lokalnoj i regionalnoj razini te područja i projekte koji će nakon ulaganja donijeti najveći rezultat u rastu kvalitete života. Već smo kreirali Integrirani teritorijalni program kao novi instrument kojim će se 10 milijardi kuna rasporediti na malo i srednje poduzetništvo po planovima industrijskih tranzicija regija, kao i za sva potpomognuta i slabije razvijena područja, brdskoplaninska područja i otoke, a dodatno 5 milijardi kuna samo za gradove sjedišta županija s okolnim područjem – pojasnila je ministrica Tramišak.
Istaknula je da ćemo regije razvijati intenzivnijim povezivanjem urbanih i ruralnih područja te podrškom procesu industrijske tranzicije, dakle više sredstava realnom sektoru. Proširit ćemo ITU mehanizam s dosadašnjih 8 na ukupno 22 grada, iskoristiti ulogu velikih i srednjih gradova kao pokretača razvoja, ali i značajnije intervenirati u potpomognuta područja i naše otoke.
Hrvatska 50 milijardi kuna u plusu
Predsjednik Vlade Andrej Plenković otvorio je konferenciju istaknuvši da je Hrvatska već osam godina članica EU, da ima iskustvo i da ju se uvažava te da nismo ušli u EU da uzmemo što više novaca, nego su bitne vrijednosti i načela na kojima EU projekt počiva. Predsjednik Vlade kazao je da je odnos uplaćenih novčanih sredstava u proračun EU i novčanih sredstava koje smo dobili iz EU - oko 50 milijarda kuna u plusu za Hrvatsku. Podsjetio je da je Europska komisija ovoga tjedna Hrvatskoj isplatila 818 milijuna eura iz plana za oporavak i otpornost.
Ono što je još važnije je da je taj ukupni trenutni skor, odnos uplaćenih sredstava od strane Hrvatske u proračun EU i sredstava koje smo dobili, sada 50 milijardi kuna u plusu. To je poruka svima onima koji dvoje o tome da li je bilo pametno od samoga početka hrvatske demokracije i hrvatske samostalnosti imati jasno zacrtan politički cilj integracije Hrvatske u EU - kazao je Plenković.
Također, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić je kazao da je na početku mandata jedan od strateških ciljeva Vlade bila konsolidacija javnih financija te da je uvođenje eura ovisilo o ispunjenju više uvjeta. Moramo učiniti sve da Hrvatska 2023. bude kadra uvesti euro, zaključio je Marić.