RAZGOVOR

Preokret je počeo sporazumom Vlade, biznismena i sindikata

18.10.2001.
u 00:00
Aktivnosti smo usmjerili na kontrolu plaća, poreznu reformu, investicije i rješavanje infrastrukturnih problema. I za deset godina Irska je od zemlje s ozbiljnim problemima prerasla u jednu od onih s najuspješnijim europskim gospodarstvom
Pogledaj originalni članak

U bogatoj poslovnoj biografiji Briana Pattersona predsjedanje u Nacionalnom vijeću za konkurentnost Irske predstavlja samo dio i to onaj koji radi volonterski želeći iskustvo irskog čuda prenijeti onima koji u ovom trenutku imaju probleme s kojima se Irska mučila prije desetak godina. Zahvaljujući iskustvu gospodin Patterson bio je prošli tjedan gost Hrvatskog vijeća za konkurentnost i u četvrtak i petak održao je u Zagrebu i Bjelovaru prezentaciju irskog modela za lidere svih važnijih područja, od Vlade i biznismena do sindikata, u hrvatskom gospodarskom životu.

Kako Hrvatska može postati konkurentnija?

- To je krupno pitanje i najlakše je odgovoriti ako uspoređujem Irsku i Hrvatsku. Riječ je o državama koje imaju puno zajedničkog. Imamo sličan broj stanovnika, Irska 3,5 milijuna, a Hrvatska nešto više od četiri, bili smo dugo bez neovisnosti i vlastite države, bili smo pod dominacijom druge države i sl. Sredinom osamdesetih Irska je bila u vrlo lošoj gospodarskoj situaciji: inflacija 15 posto, stopa nezaposlenosti 18 posto, puno odlazaka iz zemlje u potrazi za novim životom, velika socijalna nesigurnost i otuđenje, puno kriminala i droge. Imali smo veliki proračunski deficit, veliku prezaduženost zemlje. No možda je najgora bila demoraliziranost društva, ljudi nisu vidjeli nikavu mogućnost da bude bolje.

I kako je došlo do preokreta?

- Postojao je jak pokret među biznismenima i oni su rekli Vladi: - Imamo zajednički problem. Vlada je odgovorila: - Znamo, ali kako ga riješiti u ovoj sitauciji? Tada su postali svjesni da svi moraju sjesti i za isti stol - lideri poslovnog života, Vlade i sindikata i dogovoriti zajedničku akciju.

Koje konkretne uloge je preuzeo svaki od segmenata?

- Svaki od njih ima svoju težinu, svoju ulogu i nema rezultata ako svatko ne obavi svoj dio posla. Vlada nije samo vlada u političkoim i gospodarskom smislu, dakle ona koja određuje poslovna pravila igre, ona je i veliki poslodavac. Biznis je taj koji može najviše učiniti na povećanju konkurentnosti gospodarstva, on je taj koji može naći nove kupce, novo tržište. Sindikati u Irskoj su sredinom 80-ih okupljali oko 60 posto zaposlenih i bili su snaga s kojom se moralo i razgovarati i surađivati. Dakle, sve tri grupacije su more podijeliti razumijevanje situacije i prihvaćanje jedni drugih.

Na što su se fokusirali?

- Prije svega na kontrolu plaća, poreznu refromu, investicije, rješavanje infrastrukturnih problema. Irska je u deset godina od zemlje s ozbiljnim problemima prerasla u zemlju koja ima jedno od najuspješnih gospodarstava na svijetu. Nezaposlenost je pala sa 14 na manje od četiri posto, inflacija sa 15 na tri posto, zapošljavanje se povećalo 40-ak posto, tako da danas imamo problem s nedostatkom radne snage i uvozimo je, domaća i strana ulaganja su porasla, odlazak ljudi je zaustavljen, GDP je višestruko porastao. Dakle, svi loši pokazatelji gospodarskog života pretvoreni su u dobre. Naravno i dalje imamo probelma, danas recimo s nedostatkom električne energije, jer trošimo puno više nego prije. No, to su slatki problemi. Još ima i kriminala i droge i socijalnih problema, ali puno manje. Životni standard ljudi je porastao i plaća koja se sredinom 80-ih kretala oko 50 posto prosječne plaće u zemljama EU, danas je viša od tog prosjeka. Isto tako povećana su i državna izdvajanja za zdravstvenu zaštitu 150 posto, obrazovanje 80 posto.

Što bi u Hrvatskoj trebalo poduzeti da se približimo irskom čudu?

- Vladini, poslovni, obrazovni i sindikalni lideri trebaju preuzeti istu ulogu kakvu su preuzeli irski lideri iz tih područja: sjesti zajedno, odrediti problem i prioritete rješavanja i svatko bi trebao preuzeti na sebe da riješi svoj dio.

Problem je u Hrvatskoj prepoznat već davno, no čini se da nema suglasnosti oko rješenja?

- To može biti sljedeći korak. Treba se fokusirati na konkurentnost. Nema drugog načina da se postigne uspjeh, iako neki možda tvrde drugačije. Nema dobre vile koja će donijeti novac i rješenja za probleme. Treba se odlučiti za konkurentnost i akciju.

Imaju li strane investicije posebnu ulogu u tome?

- Imaju prilično veliku ulogu. U Irskoj postoje brojne multinacionalne kompanije. Djelujući u Irskoj one nisu samo prisutne na irskom tržištu već je preko njih povećana konkurentnost Irske na svjetskom tržištu. Kada jedna kompanija kreće u proboj na novo tržište, ona se ne natječe samo s nacionalnim kompanijama na tom tržištu već sudjeluje i u svjetskoj tržišnoj utakmici. Konkurentnost je svjetski pojam.

Razgovarala Jasmina Popović

Pogledajte na vecernji.hr