Nije pitanje hoće li biti nove recesije nego kada će izbiti, složili bi se svi ekonomisti, ali i obični građani svjesni da rast ne može biti stalan. Ipak tri od četiri vodeća ekonomista u SAD-u predvidjeli su da će do recesije u Americi doći već u 2021. godini, a najnoviji podaci o poslovnom optimizmu ili bolje rečeno rastu pesimizma među poduzetnicima, sugeriraju da bi se i Europa u tom periodu mogla suočiti s recesijom.
Godina pred nama stoga je ključna za dobru pripremu i implementaciju alata koji bi mogli pomoći u bržem i lakšem prevladavanju krize.
Potencijal u državnoj imovini
Vodeći svjetski think-tank McKinsey, točnije njegov viši partner David Chinn dao je po četiri preporuke državnom i privatnom sektoru koje bi mogle ublažiti krizu. Država bi tako u izbornoj godini, kada sve interesne grupe pokušavaju od Vlade ušićariti neko predizborno obećanje, trebala dodatno smanjiti svoju potrošnju.
Naime, udio potrošnje javnog sektora u BDP-u Hrvatske veći je za nekoliko postotnih poena u odnosu na prosjek EU i to bi trebalo srezati pri čemu bi se trebalo voditi načelom pametnog trošenja javnog novca. Preporučuje se i novi hitrorez, jedan od uspješnijih projekata u nastojanju pojednostavljenja poslovnog okruženja u Hrvatskoj. Kao dodatne izvore prihoda u proračun Chinn vidi veće prihode od dobiti tvrtki u državnom vlasništvu koje posluju puno lošije nego državne kompanije u europskim zemljama, ali i suzbijanje sive ekonomije.
U toj sivoj zoni u Hrvatskoj se godišnje obrne svaka četvrta kuna dok je na razini EU siva ekonomija na razini od 18 posto. Stručnjaci vjeruju da bi mogli mnoge aktivnosti vratiti u registriranu zonu, a iskustvo pokazuje da se taj prijelav iz sive u bijelu ekonomiju najčešće realizira nakon osjetnog snižavanja poreza i pojednostavljenja poslovnih procedura. Kada bi Vlada poslušala preporuke Chinna vjerojatno ne bi mogla ispuniti očekivanja interesnih skupina koje percipiraju kao vjernu biračku bazu, ali vjerojatno bi prikupila simpatije vojske birača koji nisu ovisni o državnim transferima i nisu dio interesnih skupina, već ih obratno svojim porezima hrane. To je ipak malo zahtjevnija biračka publika pa je malo vjerojatno da će se vladajući odlučiti rezati u godini kada idu na izbore.
Međutim Hrvatskoj su ruke vezane jer nažalost ne može koristiti tradicionalne mehanizme države u borbi protiv krize. Za paket državne pomoći nema novca jer nam je udio javnog duga u BDP-u previsok i nema previše prostora za nova zaduženja nakon što je tijekom krize skočio za 150 milijardi kuna.
Svi kupuju robote, mi čekamo
Uz to, kako je upozorio Chinn, ovisimo o tri ključna izvozna tržišta – njemačkom, talijanskom i slovenskom, gdje gospodarstvo usporava. Privatnom sektoru, koji će to vjerojatno i poslušati preporučuje se veće investiranje u istraživanje i razvoj, digitalizacija, automatizacija proizvodnje i diverzifikacija izvoznih tržišta.
Udio multifunkcionalnih industrijskih robota na 10 tisuća zaposlenika u prerađivačkoj djelatnosti u Hrvatskoj je 13, a u EU zemljama 150, što pokazuje koliko zaostajemo za konkurencijom.
Ne nadajte se dobrim potezima loših i pokvarenih političara. Primjer - dok pametne države potiču one koji nose dobit mi bacamo novac gubitašima i poreze opraštamo podobnima