– Nema koristi od traženja rješenja ondje gdje nije uzrok problema, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na konferenciji Tržišta novca s koje je iznova poručio da bi bilo kakav oblik monetarnog ili prudencijalnog avanturizma mogao ugroziti stabilnost bankovnog i financijskog sustava, a problemi države bi ostali.
Južnjaci
– Krajnje je vrijeme da se počnemo baviti stvarnim strukturnim problemima izostanka dugoročno održivog rasta. Ne možemo si dopustiti luksuz zavaravanja time da je probleme moguće riješiti čarobnim štapićem tiskanja novca. Probleme treba rješavati ondje gdje stvarno jesu – istaknuo je Vujčić te pozvao da se provedu strukturne reforme, ali ne jedna, nego stotine, i to kroz dulje vrijeme, jer ne treba očekivati da će one dati rezultate za dvanaest mjeseci.
– Budu li se reforme odgađale, nema perspektive rasta u ovoj zemlji – poručio je Vujčić i podsjetio da nam je gospodarstvo raslo na osnovi investicija u građevinarstvu koje su financirane tuđom štednjom. Struktura i izvori financiranja investicija, kakve smo dosad imali, ne osiguravaju dugoročno stabilan ekonomski rast, a javna potrošnja rasla je prebrzo. Tehnološki smo zaostajali, što upućuje na duboke probleme u obrazovanju, istraživanju, poslovnoj klimi i javnoj upravi i tim se problemima trebamo baviti.
Navodeći niz podataka, Vujčić kaže da Hrvatska prema svojim strukturnim značajkama više pripada skupini juga nego skupini srednje i istočne Europe: imamo visoku nezaposlenost, posebno mladih, nizak omjer zaposlenih i umirovljenika i izgledno brzo starenje stanovništva. Javna je potrošnja rasla prebrzo, tako da zbog krive fiskalne politike Hrvatska više nema fiskalnog prostora za rast. Radna snaga relativno je slabo obrazovana, niska su ulaganja u istraživanja i razvoj, pa je i rezultat svega toga najveći pad BDP-a tijekom krize nakon Grčke.
HNB nije izvor problema
Guverner smatra da stabilnost još održavaju jedino monetarna i prudencijalna politika, pri čemu je tečaj zbog visokog stupnja eurizacije ekonomije ključan za ekonomsku stabilnost zemlje.
Budući da se posljednjih mjeseci ponovno traži izlaz u monetarnoj politici, Vujčić tvrdi da ne postoji veza između kretanja tečaja i izvoza te da se rast izvoza može potaknuti značajnijim strukturnim faktorima nego što je tečaj. Prvi čovjek središnje banke ponavlja da je Hrvatska imala najviši rast kredita poduzećima od početka krize, ali izostao je gospodarski rast pa je i to dodatni razlog da se rješenja ne trebaju tražiti tamo gdje problema nema, ciljajući na monetarnu politiku. Bankarski je sustav, dodaje, stabilan i u šestoj godini krize.
Viceguverner HNB-a Damir Odak tvrdi da Hrvatska, unatoč krizi, u proteklom šestogodišnjem razdoblju nije doživjela kreditni slom, čemu su pridonijele i mjere HNB-a. Dapače, plasmani poduzećima (korigirano za jednokratne učinke i tečaj) bili su krajem 2013. 20,5% veći nego na kraju 2008., dok su se plasmani stanovništvu u istom razdoblju smanjili 7,8%. Odak tvrdi da je Hrvatska primjer zemlje u kojoj rast kredita ne dovodi nužno do rasta BDP-a, a na podacima se vidi da se povećanje kredita u jednom kvartalu osjeti tek kratkoročno, kroz rast BDP-a u idućem kvartalu.
Ima čarobnog štapića. Samo što to nije nikakva čarolija jer ni bijela ni crna čarolija nisu od Boga. Država samo treba štititi poštenu malu firmu i poštenog malog radnika. Ne spašavati, glumiti dobrotvora, stiskati čizmom... i koje sve gluposti su probali. Jednostavno kad izdam račun želim da me država štiti. Što znači ako mi račun nije plaćen u roku da država naganja onog koji je dužan, a ne mene. U tom slučaju bih jedva čekala platiti državi njen dio jer bih znala da plaćam za nešto. Eto, samo to i sve bi procvjetalo. Uključujući naravno i da država plaća u roku jer je od nje sve i krenulo.