Produktivnost proizvodnje mora se povećati za 60 posto

Potpore poljoprivredi od ulaska u EU porasle su 2,8 puta, sa 2,4 na 6,8 milijardi kuna, međutim nismo zadovoljni rezultatima. Uzmimo samo za primjer stočarsku proizvodnju koja je ključni pokazatelj razvijenosti poljoprivrede, a ona od ulaska u EU bilježi pad od 7,2% – kazao je na jučerašnjoj zajedničkoj sjednici Udruženja poljoprivrede i Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije na temu Nacionalnog strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) RH 2023.-2027. potpredsjednik HGK za poljoprivredu

Šansa za 5 mlrd. eura

Hrvatska si je zadala ambiciozan cilj da do 2030. dosegne proizvodnju od 30 milijardi kuna zdrave i kvalitetne hrane (s današnjih 20 milijardi), a veliku ulogu u ostvarivanju tog plana imat će europska sredstva. Kao ključni dokument za kreiranje poljoprivredne politike i povlačenje novca iz EU fondova – Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj - Nacionalni strateški plan ZPP-a težak je gotovo 5 milijardi eura za razdoblje 2021.-2027., što znači da će hrvatskim poljoprivrednicima godišnje biti na raspolaganju 685 milijuna eura. Stoga je iznimno važno potpore usmjeriti u one proizvodnje u kojima Hrvatska treba biti konkurentna pa je, smatraju iz HGK, dobra vijest kako dio novca iz ZPP-a od sada mogu povlačiti i velike kompanije koje su u dosadašnjim programima zbog visine prihoda i broja zaposlenih bile isključene, a zapravo su nositeljice poljoprivredne proizvodnje.

- Naše članice, srednje i velike tvrtke, očekuju da najveći dio novca novog programskog razdoblja završiti u investicijskim mjerama, kao i da će se ograničenje potpora na 100.000 eura riješiti u korist velikih proizvođača putem preraspodijeljenog plaćanja - zaključio je Kovačević.

Predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK i direktor PP Orahovice Vlado Čondić Galiničić rekao je kako plan o 30 mlrd. kuna dobre, zdrave i kvalitetne hrane do 2030. možda zvuči kontradiktorno cilju da se paralelno smanje emisije CO2 te korištenje gnojiva i pesticida, “ali nije - potrebno je samo pametno balansirati”.

Bitna kvaliteta, a ne veličina

- Naš najveći problem je produktivnost radnika na razini od 6000 eura godišnje, Nizozemska, primjerice, ima prosjek od 71.000 eura, a europski prosjek je 23.000. Očekujem da ćemo uz pomoć ovih sredstava dostići barem taj europski prosjek. To će nam omogućiti da možemo povećati proizvodnju svinja za 30%, goveda za 20% te općenito povećati prinose. Ključne su investicije u zemlju, automatizacija i digitalizacija - poručio je Čondić Galiničić, uz napomenu da ne treba gledati tko je mali, a tko veliki, nego tko je kvalitetan proizvođač.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek kaže kako se strategijom produktivnost rada domaćih poljoprivrednika planira povećati za 60%, udvostručiti prosječni dohodak te podići udio mladih poljoprivrednika za 30%, a prehrambene industrije u BDP-u za 20%.

- Zadržat ćemo proizvodno vezana plaćanja za sektore koju su važni za domaću proizvodnju, prije svega su to proizvodnja mesa, mlijeka, voća i povrća te leguminoza. Iz ruralnog razvoja ćemo nastaviti financirati investicije, one će nositi najveći dio omotnice jer osiguravaju konkurentnost. Pitanje ekološke poljoprivrede i dobrobiti životinja adresirat ćemo s ukupno 37% omotnice za ruralni razvoj - rekao je Tušek.

Podravki važni kooperanti

Zabrinjavajuće je da nismo samodostatni u većini poljoprivrednih proizvodnji te da su u strukturi prekomjernog uvoza najzastupljeniji proizvodi s najvećom dodanom vrijednosti, poput mesa, mlijeka i jaja. Ljiljana Šapina, članica uprave Podravke, kaže da je sretna što će i veliki poput Podravke iz ZPP-a povlačiti novac.

- Naša je strateška odrednica povećavati samodostatnost kroz vlastitu proizvodnju, odnosno uzimati što više sirovina od naših kooperanata. Slijedom toga imamo i investicijske projekte koje ćemo nastojati realizirati u sklopu ovog dokumenta - poručila je Ljiljana Šapina.