Naučili smo puno iz pritiska nejednakosti koji se osjeća proteklih godina i zato smo se odlučili na strategiju inkluzije. Pritom se primarno fokusiramo na mlade kojima treba omogućiti ulazak na tržište rada, žene i stanovnike u nerazvijenim regijama te ostale grupe kojima različite barijere sprečavaju pristup financiranju – istaknuo je Pierre Gramegna, predsjednik Odbora guvernera, na godišnjoj skupštini i poslovnom forumu EBRD-a koji se pod nazivom “Postizanje zelenog i uključivog rasta“ održava u Nicosiji na Cipru, najnovijoj zemlji koju EBRD financira, od 2014.
Među redefiniranim vrijednostima na kojima će temeljiti poslovanje u predstojećim godinama prioritet je povećanje ulaganja u projekte zelene ekonomije sa sadašnjih 33 posto na 40 posto do 2020. – cilj je održivi razvoj. Četiri preostala stupa koja su predstavili su povećanje konkurentnosti tržišta, bolje upravljanje vladinim institucijama, otporniji financijski sustav s manjim udjelom kredita u valutnoj klauzuli i integracija zemalja istočne Europe u regionalna tržišta plina osnivanjem plinskog “huba”.
Glavni ekonomist EBRD-a Sergej Gurijev predstavio je prognoze rasta za ovu i sljedeću godinu za zemlje u kojima banka posluje te prosjek u odnosu na prethodnu prognozu smanjio s 2,5 na 2,4 posto.
– Najveći su rizici usporavanje u Kini, geopolitička nesigurnost, moguće smanjenje cijena energenata, spor oporavak Rusije i loši krediti. No, unatoč rizicima, rast ubrzava; ove je godine brži nego lani, u 2018. će biti još brži – 2,8 posto – istaknuo je Gurijev te dodao da će neke zemlje, poput Grčke i Hrvatske, i profitirati od geopolitičkih nesigurnosti u regiji.
Dok su za većinu zemalja projekcije zadržane ili snižene, za Hrvatsku je EBRD najviše povećao prognozu rasta za 2017. – za 0,9 postotnih bodova, sa 2,4 na 2,5 posto. No, za iduću godinu prognoziraju nam nešto niži rast, 2,6 posto, i to zbog povećanja baze u ovoj godini.
Kao najveći rizik navode prezaduženost korporativnog sektora, i u skladu s tim, visok udio loših kredita. Agrokor im je primjer mogućeg prelijevanja problema na sustav, što se kratkoročno može negativno odraziti na rast, no smatraju da će i srednjoročni rast ostati skroman zbog strukturnih slabosti među kojima su, osim visokog duga poduzeća, i još limitirane reforme poslovnog okruženja i slaba resorpcija EU fondova.
Hrvatska nastavlja ekspanziju, čemu pomaže dobra turistička sezona, jaka vanjska potražnja i niska cijena nafte. Rast će uglavnom poticati jaka domaća potražnja pomognuta smanjenjem poreza, veći prihodi od turizma i pad nezaposlenosti te ulaganja koja imaju benefite od povoljnih uvjeta financiranja i nižih poreza za tvrtke – zaključuju analitičari EBRD-a.