Najbolje kompanije

Proizvođači 50 tipova protupožarnih vrata počeli u garaži

Foto: 'Damir Spehar/PIXSELL'
Proizvođači 50 tipova protupožarnih vrata počeli u garaži
03.10.2012.
u 11:10
Ulaskom u sastav švedsko-finske kompanije Assa Abloy u Metalindu je planirano povećanje proizvodnje protupožarnog stakla koje bi se plasiralo i u ostale tvrtke unutar grupacije.
Pogledaj originalni članak

Prilagodljivost tržištu i jednaka posvećenost svakom kupcu, bio on mali ili veliki, temeljna je poslovna filozofija Metalinda koja je tu bjelovarsku tvrtku svrstala u red stotinu najuspješnijih u Hrvatskoj.

– Tvrtka je osnovana 1996. godine i krenulo se od nule u unajmljenom prostoru u garaži s dvoje-troje djelatnika – kaže Davor Njegovac, član uprave, čiji je otac Stjepan jedan od dvojice osnivača.

Svih tih godina tvrtka nije mijenjala osnovnu djelatnost, a to je proizvodnja protupožarnih vrata, protupožarnog stakla, te čelični i aluminijski program. Još 1998. godine tvrtka je nakon kupnje zemljišta u poslovnoj zoni jug počela ulagati u proizvodne hale da bi danas na zemljištu od 3,5 hektara imala proizvodne pogone u četiri hale ukupne površine od oko 8000 četvornih metara. Najbolje rezultate tvrtka je bilježila 2009. i 2010. godine kada je zapošljavala oko 150 ljudi. No gospodarska kriza ostavila je trag i tvrtka danas ima 130 zaposlenih, a potkraj prošle godine vlasnici su je prodali švedsko-finskoj grupaciji Assa Abloy, kompaniji koja tvrtke ima u nekoliko europskih zemalja i zapošljava ukupno oko 40.000 ljudi.

– Naša tvrtka danas ima 40 do 50 certifikata, znači da proizvodimo toliko tipova protupožarnih vrata. Pokrivamo najveći dio domaćeg tržišta – ističe Njegovac dodajući da tvrtka niz godina uspješno izvozi u BiH, Srbiju i Crnu Goru, gdje ima svoje tvrtke zastupnike.

Tvrtka ima poslovnice u Zagrebu i Splitu, no baza, proizvodnja je u Bjelovaru. Ulaskom u sastav švedsko-finske kompanije planirano je povećanje proizvodnje protupožarnog stakla koje bi se plasiralo i u ostale tvrtke unutar grupacije.

Uspjeh Vivere: Cijela proizvodnja iz Hippove tvornice u Njemačkoj može se preseliti u Glinu

Poduzeće Vivera kompanija Hipp 2001. kupila je od Plive. Proizvodi čajeve, sokove, kašice, gotove proizvode za dojenčad i malu djecu te energetske pločice, osušene i ekstrudirane cerealne i mliječno-cerealne proizvode. Njihovi proizvodi mogu se naći na policama trgovina i ljekarna diljem svijeta. Nakon kupnje, Hipp je zadržao zatečenih 48 radnika. Ulaganjem 50 milijuna kuna u proizvodnju tvrtka je dobila najviše svjetske certifikate. Proizvodnja je automatizirana i kompjutorizirana, a 167 zaposlenika radi u tri smjene. Osigurani su uvjeti da se u Glinu preseli cjelokupna proizvodnja iz Hipp-ove tvornice u Njemačkoj. Prihod je povećan 13 puta, a izvoz 19 puta.

– Odgovoran način rada i raspolaganje resursima, profesionalnost i ustrajnost naš je recept za uspjeh. Obitelj Hipp traži da što više sirovina kupujemo na domaćem tržištu, no većinu uvozimo jer u Hrvatskoj teško nalazimo poljoprivrednika koji zadovoljava naše standarde kvalitete – kaže Darko Baljak, direktor Vivere.

Arkada: Nogostupi, igrališta i kolnici njihov su ponos

Nikome ne dugujemo. Prema državi nemamo nikakvih obveza i sve plaćamo u roku, otkriva tajnu poslovnog uspjeha Marija Ivanić, direktorica dugoreške tvrtke Arkada d.o.o, uvrštene među pedeset najboljih u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Građevinska tvrtka specijalizirana za proizvodnju betona, izradu kolnika, asfaltiranje, niskogradnju osnovana je 1994. i trenutačno zapošljava 61 djelatnika. Zaslužni za gradnju i održavanje brojnih cesta i nogostupa, posebno se ponose angažiranjem u uređenju igrališta na Vunskom polju u Karlovcu prilagođenog i djeci s posebnim potrebama, što je financirala američka vojska. Taj im je posao dodijeljen na međunarodnom natječaju, što je također potvrda kvalitete rada dugoreške tvrtke.

– Kriza se osjeti, posebno u građevinarstvu. Međutim, javljamo se na svaki natječaj. Puno ulažemo u ljude i opremu pa su svi naši certifikati napravljeni po europskim normama. Neprestano radimo na kvaliteti i usavršavamo se. Treba pratiti trendove. Bez toga je teško opstati na tržištu, ali treba raditi i truditi se. Nama godišnji prihodi iznose trideset do četrdeset milijuna kuna – poručuje Marija Ivanić.

Dodaje da uglavnom rade na području Karlovačke županije, ali imaju posla i u Zagrebačkoj i Primorsko-goranskoj.

Agro Simpa: Recesiju pobijedili pravim odnosom prema radnicima

Agro Simpa iz Siska bavi se maloprodajom i veleprodajom repromaterijala za poljoprivredu. Zapošljava 30 radnika, a ima 16 maloprodajnih centara u Sisačko-moslavačkoj i Zagrebačkoj županiji. S dobrim planom, recesiju, kažu, nije bilo teško pobijediti.

– Proširili smo asortiman, otvorili nova tržišta, uveli novi centralizirani informatički sustav za sve maloprodaje. Sagradili smo i poslovni objekt od 300 kvadrata, a od ove godine pojačali smo i ulaganje u marketing i u sredstva za transport i logistiku. Planiramo daljnje širenje poslovanja i otvaranje još maloprodaja. Postignemo li dogovor, otvorit ćemo još maloprodaja – istaknuo je direktor Saša Simić.

Poslovanje Agro Simpe te odnos prema djelatnicima prepoznati su u istraživanjima o uspješnim tvrtkama, pa je tako ta sisačka firma dobila nagradu portala Moj Posao kao drugi najbolji poslodavac u 2012. godini.

– Za priznanja su zaslužni i naši djelatnici. Najveća snaga tvrtke su ljudi i priznanja su znak da se modernim načinom upravljanja može uspjeti jer samo zadovoljan radnik može dati maksimum. Konstantno komuniciramo s djelatnicima, prihvaćamo njihova mišljenja ili savjete, uvijek sam im na raspolaganju. Ne postoji stroga hijerarhija upravljanja. Od djelatnika očekujem da daju prijedloge za poboljšanje poslovanja i prodaje, jer samo uvođenjem inovacija možemo biti bolji od konkurencije. Ta dvosmjerna komunikacija je i nagrađena. U 16 godina od kada tvrtka posluje ni jedna plaća nije kasnila, a svake godine isplaćujemo i božićnice i uskrsnice i nagrađujemo djelatnike – poručuje Saša Simić.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.