Proizvođači vatrogasnih aparata ne smiju odrediti servisere

Dio Zakona o zaštiti od požara koji proizvođaču vatrogasnih aparata omogućuje da bira svog servisera nije u skladu sa Zakonom o tržišnom natjecanju. Takvu je ocjenu još prošli mjesec dala Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja na temelju anonimne prijave.

Monopol ili zaštita?

Jasno je da je prijava došla kako bi se razjasnila situacija oko Pastora, tvrtke u vlasništvu potpredsjednika Vlade Domagoja Miloševića. Pastor, naime, ima najveći udjel u proizvodnji vatrogasnih aparata u zemlji pa prema tome svatko tko te aparate želi servisirati mora imati dozvolu Pastora. No, kako i Pastor ima svoj servis, proizlazi da je riječ o monopolističkom položaju. No, kada je donesen zakon, kako doznajemo, zapravo se htjela zaštititi kvaliteta, odnosno brend Pastorovih aparata, s obzirom na to da su serviseri znali ugrađivati mnogo jeftinije proizvode s istoka.

U mišljenju koje potpisuje Agencija stoji da “proizvođač ili ovlašteni zastupnik ne bi smjeli biti regulatori koji daju ovlaštenje, odnosno propisuju uvjete za davanje i oduzimanje ovlaštenja bilo kojoj pravnoj ili fizičkoj osobi ili stručnoj službi za ispitivanje ispravnosti i funkcionalnosti prijenosnih i prijevoznih aparata za gašenje požara, a koji su istodobno konkurenti na tržištu proizvodnje i servisiranja tih proizvoda”. Iako je Pastor najveći, ipak se to očitovanje ne odnosi isključivo na tu tvrtku jer ih na tržištu ima još nekoliko koje proizvode vatrogasne aparate.

Tri škvera pod upitnikom

Nakon što je Brodosplit dobio zeleno svjetlo za program restrukturiranja, čime mu je omogućeno daljnje poslovanje, odnosno narudžba gradnji novih brodova, prema informacijama bliskima Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja, rješenje bi sljedeći mjesec trebalo biti poznato i za Brodotrogir, a i ono će, prema očekivanjima, biti pozitivno. Za preuzimanje tog škvera, kao i 3. maja i Kraljevice, zainteresiran je Danko Končar. Dok će ocjena programa restrukturiranja za Brodotrogir biti poznata uskoro, program za Kraljevicu i 3. maj još se razmatra. Važno je da, ako bude nekih zamjerki na program, potencijalni vlasnik koji piše program restrukturiranja, odnosno u ovom slučaju D. Končar, prihvati dodatne obveze i doradi program. Uglavnom, suradnja s potencijalnim ulagačem je bitna jer u suprotnome program restrukturiranja, odnosno mogući spas brodogradilišta, pada u vodu. Očekuje se da bi stav Agencije i Europske komisije o prolaznosti programa restrukturiranja za 3. maj i Kraljevicu mogao biti poznat do svibnja. Odobravanje programa restrukturiranja dio je poglavlja 8. – tržišno natjecanje i uz poglavlje 23. posljednje je koje bi trebalo biti zatvoreno u lipnju.

Zračna luka odredila jednu i nižu cijenu

Broj slučajeva koje rješavaju prekršajni sudovi na temelju rješenja Agencije u stalnom je porastu. I dok je prosjek kazni od 1997. do 2008. bio oko 200.000 kuna, 2010. godine taj je iznos bio oko tri milijuna kuna. Najveća kazna dana je Zračnoj luci Zagreb zbog prvotnog razloga što je prije četiri godine obustavila pružanje usluga prijevoza, utovara i istovara obroka i pića za zrakoplove Croatia Airlinesa. Nastavak pružanja usluge uvjetovali su pristankom avioprijevoznika na istovremeno korištenje dodatnih usluga ZLZ-a – Ugostiteljstvo. Nakon toga povećali su cijene, za neke usluge i 300 posto. Ovih dana Zračna luka dostavila je novi cjenik u kojem su cijene i nekoliko puta niže i jednake za sve usluge. Osim ZLZ-a, 2010. velike kazne platili su i Proplin te Adria Lada. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja predložila je da, umjesto zatezne kamate od 17 posto koja se zaračunava kod korisnika državnih poticaja, kamata bude niža, odnosno oko šest posto. Izračun za tu kamatu bila bi referentna kamatna stopa koja trenutačno iznosi oko pet do šest posto uvećana za 100 b.p., odnosno oko jedan posto. Na taj način, uz kamatu koja bi bila više nego upola manja od sadašnje, znatno bi se smanjio teret poduzetnika.