Proračun se puni dobro, kamata po tzv. modelu A+ oko četiri posto

Prihodi u državnom proračunu u siječnju bili su 1,8 posto bolji nego u siječnju prošle godine, a rashodi 0,4 posto manji, pokazuju podaci Ministarstva financija, no još uvijek nije iznesena točna računica od kojih su poreza najveći prihodi, a koji su podbacili. U svakom slučaju, rast je ostvaren bez obzira na to što ove godine u odnosu na prošlu nema kriznog poreza i viših stopa poreza na dohodak.

Sutra počinje prva aukcija po izmijenjenom modelu A, tzv. A+ koji služi za kreditiranje radi financiranja osnovnih i obrtnih sredstava, te podmirenja obveza dobavljačima, financijskim institucijama i državi, a u kojima zajedno sudjeluju država i banke. Za razliku od modela A u prošloj godini, ove će godine korisnik kredita moći 40 posto sredstava, umjesto dosadašnjih 20, koristiti za refinanciranje obveza.

Na ovogodišnjih aukcijama u kojima će banka ponuditi svoju kamatu očekuju se znatno povoljniji uvjeti. Država je smanjila kamatu za jedan postotni bod, sa 3,8 na 2,8 posto, pa se očekuje sličan potez banaka. One će se natjecati i visinom marže, koja se kreće na razini visine kamate za tromjesečne trezorske zapise, a koja je na jučerašnjoj aukciji iznosila 2,35 posto. Prema očekivanjima u Ministarstvu financija, zaključna kamata za korisnika mogla bi iznositi oko četiri posto.

Za kreditiranje kroz ovaj model na raspolaganju je oko 2,7 milijardi kuna.

Ove godine se i ublažuju kriteriji za one koji će tražiti kredit, pa se tako korisnicima kao uvjet smanjuje koeficijent likvidnosti, a rok za otplatu kredita je tri godine, s tim da će moći kombinirati otplatu kredita jednokratno i na rate. Pojednostavit će se i procedura pa će korisnik u kraćem vremenu moći doći do kredita.

U četvrtak će se na u Vladi predstaviti novi zakon o jamstvenom fondu namijenjenom za tzv. model B koji se koristi za financiranje investicijskih projekata. Umjesto dosadašnjih 50 posto, od sada će tvrtka moći dobiti sredstva iz fonda do najviše 30 posto vrijednosti investicije, odnosno najviše do 50 milijuna kuna. U Ministarstvu financija objašnjavaju da su analizom došli do postotka od 30 posto, koji će im omogućiti da ga koriste kao kolateralu ili vlastiti udio za dobivanje bankarskog kredita.